1 MACABEOS 9 - Guarani Bible with DC

Judas Macabeo imano

1Demetrio oikuaa yave Nicanor jare isundaro reta omano ñoraro pe, omondo ye Báquides jare Alcimo Judea kotɨ, sundaro reta jembɨregüe ndive.

2Omboɨpɨ reta oguata Galilea rape rupi, opüa Mesalot re, Arbela iɨvɨ pe, oyemboiya reta jókuae tëta re, jare oyuka reta jeta jokuaeɨgua reta.

3Tenondegua yasɨ año ciento cincuenta y dos pe oyembojeyupa reta Jerusalén iyɨpɨ pe,

4joko güi oasa reta Beerot kotɨ, veinte mil sundaro ɨvɨ rupigua ndive jare dos mil kavayu regua reta.

5Judas oyembojeyupa Elasa pe tres mil ñoraro regua oyeparavogüe reta ndive.

6Kuae kuimbae reta oecha yave jovaicho reta jeta yae, okɨɨye yae reta, jáeramo opa osɨi reta jeyupa güi, jaeño ma opɨta ochociento kuimbae reta.

7Judas oecha ma yave opa isundaro reta oeya, jare oñoraro tai ko oï, ou oyembopɨtu tuicha, echa ko yavaita ma opa ye omboatɨ isundaro reta.

8Jáeramo ipɨakatúä reve, jei opɨtagüe reta pe:

—¡Peï ngatu chupe! ¡Ñaporepeña tovaicho re, yaecha ñamomara ñoraro!

9Ërei jae reta jei chupe:

—¡Ngaraa yandepuere! Ndei ñamano mbove opa yasɨi kuae güi, yayu ye pɨau kuri ñanerëtara reta ndive ñañoraro tovaicho reta ndive. ¡Añave mbovɨ yae ete ñaï!

10Judas jei ye:

—¡Ayerova rapeä ko che asɨi cherovaicho güi! Oväe ma mano iara yandeve yave, ñamanota ko ërei ñanerëta ngatu reve ñanerëtara reta re, jare ngaraa ñamaeño yayemongɨauka.

11Tovaicho reta oë jeyupa güi jare ñogüɨnoindaivi judío reta jóvai. Kavayu regua reta oyemboyao mókoi pe. Tamamboka regua reta jare uvɨ regua reta oguata tenonde. Tenonde ete ñogüɨnoi jëia yae vae reta.

12Báquides oñeñono akatu kotɨ rupi. Ejército oyemboyao reve mókoi pe, oguata reta mimbɨ ipu rupi.

13Ejército iguata jɨapugüe omotumo etei ɨvɨ. Oyogüɨrokaaru etei oñoraro reta.

14Judas oecha yave Báquides jare isundaro reta ipɨ̈rata yae akatu katu rupi, oporepeña jokotɨ ikuimbae jäta ngatu vae reta ndive,

15opa omboai reta akatu kotɨ rupi jare oaɨkuemoña güɨraja güɨroväe ɨvɨtɨ Hasor kotɨ.

16Sundaro asu kotɨ rupigua reta oecha yave akatu kotɨgua reta opa iñamɨri, oaɨkuemoña reta Judas jare isundaro reta, jare jaɨkue kotɨ güi rupi okua reta jese.

17Yavaete ye ipu ñoraro jare jeta yae omano tovaicho reta güi jare chugüi reta vi.

18Judas omano vi joko pe, jare ïru reta opa otekuarai.

19Jonatán jare Simón oupi reta jëtara Judas jetegüe jare oñotɨ reta tamɨigüe reta jɨvɨa iyɨpɨ pe, jae ko Modín pe.

20Opaete Israel oäpiroasɨ katu jare oyaeo reta mbovɨ ara rupi. Jei reta:

21“¡Omano yandegüi yandeyeroviaka, Israel oepɨ vae!”

22Jeta miari reta Judas regua, iñoraro reta, jare jembiapo tuichagüe reta regua jeta yae ramo mbaetɨ opa oyekuatía.

Mburuvicha pɨau Jonatán

23Judas omano ma yave, judío jeko ae güɨröɨro vae reta oñemopüa ye opaete Israel iɨvɨ rupi, jare omboɨpɨ ye oyekuaa teko pɨ̈chɨi iyapoa reta.

24Jókuae ara rupi oiko karuai tuichagüe vae, jare opaetei jókuae tëtaɨgua reta oyemboya ikotɨ.

25Báquides oiparavo ipɨapochɨ vae reta etei oñoraro vaerä tëta iñäka pe.

26Kuae reta omboɨpɨ oeka jare opovɨvɨ opaetei Judas iñeïru reta re, jare güɨraja Báquides jóvai yave, jae oyepɨ jese reta jare oikura reta.

27Jókuae ara rupi tuicha yae tembiporara oiko Israel pe, mbaetɨi körai mbatee tekorai yepi ñee imoërakuaa reta opa okañɨ güive.

28Jayave oyomboatɨ opaete Judas jëtara reta jare jei Jonatán pe:

29“Nerëtara Judas omano güive mbaetɨ ye oyekuaa ïru kuimbae jae rami vae, oyemboɨ vaerä tovaicho jóvai, Báquides jóvai yepe ani oipotagüe kia ñanerëta omotareɨ vae reta pe.

30Jáeramo roparavo nde, reiko vaerä jekovia pe oreruvicharä jare orereroata vaerä ñoraro pe.”

31Joko güive Jonatán omboɨpɨ oporogüɨroata jëtara Judas jekovia pe.

32Báquides pe jërakua yave kuae, oipota tëi oyuka;

33ërei Jonatán, jëtara Simón jare jupiegua reta oikuaa kuae yemongeta jare otekuarai ɨvɨpöreɨ Tecoa jee vae kotɨ, joko pe oyembojeyupa reta ɨ rɨru Asfar oïa pe.

34Báquides pe jërakua yave kuae ara mbutuu iara pe, oasa opaete isundaro reta ndive Jordán jovaicho kotɨ.

35Jonatán omondo jëtara Juan, jae ko oï tenondeguarä isundaro reta peguarä vae, oiporu vaerä nabateo reta pe, jae ko iñeïru reta vi, oiporuka vaerä chupe jembiporu reta,

36ërei amogüe kuimbae reta Jambrí iñemuña pegua yogüeru Medeba güi, oipɨɨ Juan opaete tembiporu ndive jare opa güɨraja reta chugüi.

37Mbovɨ ara rupi ramo, Jonatán jare jëtara Simón pe jërakua Jambrí iñemuña reta oime ko omboarete ñogüɨnoi metei menda tuicha vae, jare güɨraja retata güɨnoi kuñatai omendata oï vae Nadabot güive. Kuae kuñatai jae ko metei mbɨa tuicha yae vae Canaán pegua tayɨ.

38Jayave imaendúa reta jëtara Juan oyuka reta chugüi vae re, jare oyeupi reta ɨvɨtɨ re oñemi,

39güɨramoiño oecha reta yogüeru jetagüe vae, ipɨte pe güeru jeta tembiporu, jaeramiño vi imerä vae ou ichëi reta jare jëtara reta ndive. Ombopu yogüeru reta angúa raɨ jare ïru mbae ipu vae reta, ërei oïndaivi yae yogüeru reta ñoraro peguarä.

40Judío reta oë iñemía güi, jare oa reta jese, jeta oporoyuka reta joko pe, amogüe reta opa ombopere pere jare opa opɨ̈ro reta chugüi güɨrajagüe, oasayepegüe reta opa otekuarai ɨvɨtɨ kotɨ.

41Jökorai kuae menda vaerägüe opɨta yaeorä jare yemongoi mbɨatɨtɨrä

42Körai oyepɨ reta jëtara imano re yave, oyerova ye reta Jordán jembeɨ kotɨ.

43Báquides pe jërakua kuae, jare metei ara ara mbutuu pe ojo Jordán jembeɨ kotɨ ejército tuicha vae ndive.

44Jayave Jonatán jei iñeïru reta pe: “¡Peñemoäta ngatu! ¡Ñañoraro jare yaepɨ yanderekove! Mbaetɨi ko tenonde yave yaiko tekoasɨ rupi añave rami.

45Tovaicho reta oporepeña yanderé tenonde jare taɨkue kotɨ rupi, yande ñaï ɨ̈aka Jordán, ɨupa reta jare kaamí reta ipäu pe. ¡Mbaetɨ kerupi yaasayepe vaerä!

46Peräse Tumpa kotɨ, yandereepɨ vaerä yanderovaicho reta güi.”

47Jare oporepeña reta oyoe. Jonatán oïndaivi ma okua vaerä Báquides re yave, jae oñemoiti jare osɨi joko güi.

48Jayave Jonatán jare jupiegua reta oa Jordán pe jare oasa reta oɨtai pe. Tovaicho reta mbaetɨ oasa jaɨkue reta oaɨkuemoña vaerä.

49Jókuae ara omano cinco mil rupi Báquides isundaro reta.

50Báquides ou ye Jerusalén kotɨ jare omboɨpɨ omomɨ̈rata amogüe tëta reta Judea pegua; oyapo reta ñepɨ̈roa Jericó, Emaús, Bet-horón, Betel, Timna, Piratón jare Tapúah pegua, oguambɨ ɨvate vae reta pe jare öke jëguambae vae pe.

51Joko pe oñono järoarä güɨrekoasɨ vaerä Israel-ɨgua reta.

52Omomɨ̈rata vi Bet-sur, Gezer jare tëta mí Jerusalén pegua, jare oñono vi joko pe järoa reta jare tembíu.

53Güɨraja jembipɨɨrä mburuvicha jokuaeɨgua taɨ reta, jare oyokenda reta tëta mí Jerusalén pe.

54Yasɨ mokoía año ciento cincuenta y tres pe, Alcimo omondo ombosururuuka oguambɨ tupao joka pegua, jare jökorai omboai reta ñee imoërakuaa reta iparavɨkɨ. Ërei ngatu omboɨpɨ ramo ombosururu güɨnoi reta yave,

55Alcimo imbaerasɨ jare omombɨta iparavɨkɨ. Mbaetɨ iyuru omɨi, jáeramo mbaetɨ iñee oë ani ombaekuatía yepe iñee oeya vaerä tupapire pe.

56Tuicha oiporara omano.

57Báquides oendu yave Alcimo imano, oyerova mburuvicha reta jëta kotɨ, joko pe oiko pɨagüive mókoi año rupi.

58Opaete judío reta jeko ae güɨröɨro vae, oyomboatɨ oyemongeta vaerä mbae ko oyapota vae, jei reta: “Jonatán jare jupiegua reta oiko pɨagüive okɨɨyembae reve. Yaru Báquides toipɨɨ reta opaetei metei pɨ̈tu pe voi.”

59Jayave yogüeru reta imiari Báquides ndive,

60joko güi jae omondo ikotɨ reta metei ejército tuicha vae. Opaete iñemoïru ïru Judea pegua reta pe omondo kuatía vɨari, joko pe jei chupe reta oipɨɨ vaerä Jonatán jare jupiegua reta; ërei chupe reta ojo otimbo kuae yemongeta, jáeramo mbaetɨ oyepɨɨuka reta.

61Jonatán, jupiegua reta jayave omboɨpɨ oipɨɨ cincuenta kuimbae reta jókuae tëta guasu pegua, oyemongeta pɨ̈chɨi ikotɨ vae reta, iñäka reta, jare opa oyuka.

62Jonatán, Simón jare jupiegua reta opa oasa Betbasí kotɨ, jae ko ɨvɨpöreɨ pe, tëta jendagüeño ma oiko tëi vae, ërei jae reta omopüa ye jare omomɨ̈rata oñono.

63Báquides pe jërakua yave kuae, omboatɨ isundaro reta jare omondo oikuaauka ivɨaka reta Judea pegua pe.

64Joko güi güɨropüa ata, jare oñemokätɨro Betbasí jóvai, jare mbovɨ ara rupi oporepeña oiko tembiporu ñoraro pegua jaeí oyapogüe pe.

65Jonatán oeya Jëtara Simón tëta guasu pe, jare jae oë ikatu kotɨ mbovɨ kuimbae reta ndive.

66Oporepeña Odomera jare Fasirón iñemuña reta re jeyupa rupi. Opa ma yave okua jese reta, oyerova ye jeta isundaro reta ndive.

67Simón jare ïru reta ñogüɨnoe vi tëta güi jare oapɨ reta tembiporu ñoraro pegua.

68Oñoraro reta Báquides ndive yave, omoamɨri jare omboporiau yae, echa güɨrokomegua chugüi reta iyemongeta jare iguata.

69Báquides jayave iyarasɨ täta jeko güɨröɨro vae judío reta kotɨ, jae reta omboemboe ramo, jáeramo jeta opa oyukauka. Joko güi, jae jare jeta vae reta opa ye yogüeru iɨvɨ kotɨ.

70Jonatán oikuaa yave kuae, omondo imbɨa reta Báquides jaɨkue ipɨakatu vaerä oyoupe jare oyora vaerä Israel-ɨgua tembipɨɨrä yogüɨreko vae reta.

71Báquides pe ipöra Jonatán iyemongeta jare oñererökuavee agüɨye ye vaerä ma mbae pɨ̈chɨigüe oyapo ikotɨ oikoveño oiko ramboeve,

72jare omboasavi chupe tembipɨɨ reta tenondeve ma Judea güi güɨraja vae, oyora iɨvɨ kotɨ jare mbaetɨ ye ma oyekuaa Judea rupi.

73Körai opa ñoraro Israel pe. Jonatán oñemoëta Micmás pe, joko pe omboɨpɨ oyembojuvicha, jare opa ombopaa Israel güi jeko ae güɨröɨro vae reta.

Blog
About Us
Message
Site Map

Who We AreWhat We EelieveWhat We Do

Terms of UsePrivacy Notice

2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.

Home
Gospel
Question
Blog
Help