1Sedequías güɨnoi veintiún año yave omboɨpɨ oiko mburuvicha guasurä, once año oiko mburuvicha guasurä Jerusalén pe. Ichɨ jee Hamutal; jae ko Jeremías, Libna pegua tayɨ.
2Ërei oyapo ikavimbae yandeYa jesa róvai, Joacim oyapo rami etei.
3Jáeramo yandeYa iyarasɨ Jerusalén jare Judá kotɨ, opa omoë omombo iyeugüi regua.
Jerusalén oa vae regua(2 R 24.20—25.7; Jer 39.1-7)Jaɨkue rupi Sedequías oñemopüa mburuvicha guasu Babilonia pegua re.
4Sedequías chau año ma oiko mburuvicha guasurä yave, payandepoa yasɨ, payandepo araa pe, Nabucodonosor mburuvicha guasu Babilonia pegua ou opaete isundaro reta ndive oporepeña Jerusalén re jare opa oñova.
17Caldeaɨgua reta opa oyoka okɨta reta tupao pegua, ɨrɨru iguapɨka reta, ɨrɨru tuichagüe jiero iyu vae pegua reta; jare opaetei güɨraja reta Babilonia pe.
18Güɨraja reta vi tanimbu oyemombo pɨpe vae reta jare sɨpe reta, mechero imecha oyeasɨa pɨpe vae tenasa reta, tasa guasu reta jare kuchara guasu reta, jare opaete tembiporu reta jiero iyu vae pegua mbaemboetea pe oyeporu vae.
19Jökoraiño vi sundaro omaeäro vae reta juvicha opa güɨraja mbaembae oro pegua jare korepoti pegua: Tätapɨi jɨru reta, tasa guasu reta, kopa reta, yapepo reta, mechero jenda reta, ñae reta, tasa reta.
20Mókoi reve okɨta jare ɨrɨru tuicha vae, jare igüɨ pegua doce toro iä reta, jare ɨrɨru iguapɨka reta jiero iyu vae pegua, Salomón oyapouka tupao peguarä vae; opaete kuaekuae ipoɨgüe mbaetɨ yandepuere yaikuaa.
21Metei ñavo okɨta güɨnoi ocho metro oasa ɨvategüe jare cinco metro oasa ye jete yapuagüe; iyɨvɨte igüɨrusu jare yandambusugüe chiu centímetro.
22Okɨta ñavo iyapɨte re güɨnoi omopöra vae jiero iyu vae pegua, mókoi metro ɨvategüe, ikupe rupi güɨnoi pɨsa rami oñeope vae jiero iyu vae pegua, omopöra reve granada ia iä pe. Mókoi reve okɨta oyovake.
23Pɨsa rami oñeope vae ñavo re oï cien granada ia iä, jókuae reta güi oyekuaa oï vae, jae ko noventa y seis.Judáɨgua reta oyereraja iɨvɨ güi ïru ɨvɨ pe
24Sundaro omaeäro vae reta juvicha oipɨɨ vi Seraías, sacerdote tenondegua, jare Sofonías, sacerdote jaɨkuegua jare mboapɨ tupao joka järoa reta.
25Oipɨɨ vi tëta guasu pe sundaro reta juvicha, jare chiu oporomboarakuaa mburuvicha guasu jo pe vae reta, jare tenondegua ete ombaekuatía vae, sundaro reta jee omoapɨta vae, jare sesenta kuimbae oñeväe tëta guasu pe vae.
26-27Nabuzaradán, sundaro omaeäro vae reta juvicha, opa oipɨɨ jare güɨraja mburuvicha guasu Babilonia pegua jóvai Ribla pe, ɨvɨ Hamat pe. Joko pe mburuvicha guasu Babilonia pegua omee opa vaerä oyeyuka.
Jökorai Judá pegua reta opa oyereraja iɨvɨ güi.
28Nabucodonosor opa oipɨɨ güɨraja vae reta jae kuae: Chiúa año ma oiko mburuvicha guasurä yave, güɨraja tres mil veintitré Judá pegua reta;
29dieciocho año ma oiko mburuvicha guasurä yave, oipɨɨ güɨraja ochociento treinta y dos Jerusalén pegua reta;
30jare Nabucodonosor veintitré año ma oiko mburuvicha guasurä yave, Nabuzaradán güɨraja seteciento cuarenta y cinco Judá pegua reta; jae ko opaete reve cuatro mil seisciento iɨvɨ güi oyererajagüe reta.
Joaquín iyeyora jare imboetea yae Babilonia pe vae(2 R 25.27-30)31Joaquín mburuvicha guasu Judá pegua oyereraja ma iɨvɨ güi treinta y siete año, docea yasɨ veinticinco araa pe yave, Evil-merodac omboɨpɨ oiko mburuvicha guasurä Babilonia pe; jae ipɨakavi Joaquín pe jare güɨnoe tembipɨɨrɨru güi,
32ipɨakatu reve omomiari, jare omboeteuka ïru mburuvicha reta ñogüɨnoi Babilonia pe vae pe.
33Jökorai, Joaquín güi omboiuka jemimonde tembipɨɨrä oï yave omonde vae, jare okaru mburuvicha guasu ndive opaete ara oikove oiko ramboeve.
34Omboresive avei vi mburuvicha guasu Babilonia pegua güi korepoti, opaete ara oikove oiko ramboeve, omano regua.
Who We AreWhat We EelieveWhat We Do
2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.