1Jayave Judas Macabeo oguapɨ tu jendagüe pe.
2Opaete jëtara jare tu amɨri iñeïru reta omborɨ vi, jare oñererökuavee reta oñoraro vaerä Israel re ipɨakatu reve.
3Judas omoërakua jëta mombɨrɨ rupi;
jarusu vae rami, oyeopia iyeopiaka pe
jare oyeumbɨkua ñoraro peguarä.
Omboyopɨpeve yae ñoraro,
jare ikɨse guasu pe oepɨ isundaro reta.
4Iñoraro yaguapope rami,
ani mɨmba raɨ jembia oepeña rami.
5Oaɨkuemoña jekopochɨ vae reta oyuka regua,
jare omombo tata guasu opavusu vaerä jëta omoambeko vae reta.
6Jóvai, jekopochɨ vae reta oasa ete yae okɨɨye,
jare pɨ̈chɨi vae iyapoa reta pe ipaa teko;
jae ipo rupi oñeväe ye yeyora.
7Omboporiau jeta tuvicha reta,
ërei iñoraro rupi omboyerovia Jacob iñemuña reta.
Jee re imaendúa aveita vae jare iñee kavita ikotɨ jekuae kuae avei.
8Oguata opaetei tëta reta Judea pegua rupi
jare opavusu opaete ipɨapochɨ vae jokuaeɨgua reta re.
Oepɨ Israel ñenupa jasɨkatu vae güi;
9jërakuagüe ojoi oväe mombɨrɨ ɨvɨ jugua rupi,
echa omboatɨ metei tëta pavusu ipo pe ma oï vae.
10Apolonio omboatɨ jeta sundaro tëta guasu reta rupigua itumpa ambuae vae reta jare Samaria pegua reta, oñoraro vaerä Israel kotɨ.
11Judas pe jërakua jare oë oövaiti, omoamɨri jare oyuka. Jeta joko pe omano tovaicho reta, jare jembɨregüe opa otekuarai.
12Judío reta opa güɨraja iyeupe jovaicho reta jeyupa pe, jare Judas güɨraja Apolonio ikɨsepuku guasu. Ñoraro ñavo pe güɨraja jembiporurä.
13Serón, Siria pegua ejército juvicha, jërakua yave Judas omboatɨ jeta sundaro jupiegua reta oïndaivi ñoraro peguarä vae,
14jei ipɨa pe: “Añoraro yave Judas jare jupiegua, mburuvicha guasu iporookuai oyapombae vae reta ndive, cherërakua kavi yaeta jare opaete ɨvɨ rupi ayemboeteukata.”
15Oñemoïru vi jae ndive Tumpa iñee güɨröɨro vae judío reta iejército tuichagüe vae, omborɨ vaerä oyepɨ Israel-ɨgua reta re.
16Serón ojo yave oväe ɨvɨtɨ Bet-horón iyapɨte re, Judas oë jape pe mbovɨ kuimbae reta ndive.
17Ërei oecha reta yave jovaicho yogüeru ikotɨ, jei reta Judas pe:
—Mbovɨ yae ñaï, ¿këraita pa ñamomara ñañoraro metei ejército tuicha jare ipɨ̈rata vae pe? Jare ko kárumbo güive ma mbaetɨ yakaru, yandepɨtu ko ñaï.
18Judas jei:
—Yavaiä etei ko jeta vae oa vaerä mbovɨ vae ipo pe, echa Tumpa peguarä, oyovakeño ko oporomoamɨri vaerä jeta ani mbovɨ vae ndive.
19Metei ñoraro pe ñaporomoamɨri vaerä mbaetɨta ko ñamae mbovɨ ko ñaï vae re, Tumpa ko yandemborɨta ipɨ̈rata pe.
20Jae reta yogüeru yandekotɨ iyaguara jare ipɨapïrimbae reve yandeyuka vaerä, yanderembireko, jare ñanemichia reta reve, oñomi vaerä vi yandembaembae reta yandegüi.
21Ërei ngatu yande, ñañoraro yanderekove jare yandereko yaepɨ vaerä.
22Jáeramo agüɨye pekɨɨye chugüi reta, echa Tumpa opata ko opɨ̈saa yanderovakei.
23Opa kuae ñee ojäa yave, jaema etei opüa jovaicho reta re, jare Serón isundaro reta ndive iñamɨri.
24Joko güi oaɨkuemoña reta Bet-horón güive güɨrajai güɨroväe ñuu kotɨ, joko pe oparapiti reta ochociento rupi sundaro tovaicho reta re, jare ïru reta opa otekuarai filisteo reta jëta kotɨ.
25Joko güive opaete vae oipoɨu Judas jare jëtara reta güi, jare ïru tëtaɨgua reta okɨɨye yae chugüi.
26Judas jërakuagüe ojo oa mburuvicha guasu iyapɨsa re, jare opaete tëta guasu reta rupi imiari iñoraro rupi oporomoamɨri vae re.
Antíoco jare isundaro reta27Antíoco oendu yave kuae kuae reta, iyarasɨ yae jare omboatɨuka opaete isundaro reta isundaro reta, omopüa metei ejército ipɨ̈rata yae vae.
28Güɨnoe imbaeyekou, jae opa omboepɨ isundaro reta pe metei año pegua voi, joko güi jei chupe reta oïndaivi vaerä oipotagüe mbae oasa pegua.
29Ërei oecha ma yave mbaeyekou guasu güi opa korepoti, jare tributo oekɨ provincia ñavo güi vae jagüe ma chugüi reta ñoraro jare maemegua güɨroike tëta pe ramo, echa ko opa omboai teko ñɨma reta,
30oipoɨu ma oasa vaerä jae ndive tenonde rami: Opɨta ye vaerä ikorepotimbae, echa oiporuta ko opaño mbaerä jare oporombopota vaerä vi pɨpe jeta katu kavi rupi tenondegua tuvicha reta güi.
31Jayave, oecha ma yave teko yavai chupe, ojo Persia kotɨ oekɨ impuesto provincia ñavo rupi, Jökorai omboatɨ jeta korepoti.
32Kuae oyapo ramboeve oeya jekovia pe Lisias, mburuvicha guasu reta iñemuña, oyangareko vaerä ɨvɨ guasu re, ɨ̈aka Éufrates güive ojoi oväe Egipto kotɨ.
33Oyókuai vi oyangareko kavi vaerä taɨ Antíoco re, jae oyerova ye regua.
34Omboasa chupe mbɨte rupi isundaro reta jare elefante reta, jare oeya ñee chupe oyapo vaerä opaete yemongeta reta oyeapogüe, jae ko Judea jare Jerusalén pegua reta re opüa vaerä vae.
35Oyókuai Lisias omondo vaerä metei ejército omboai jare opavusu Israel-ɨgua reta re jare omboai tëta guasu jare Jerusalén pe opɨtagüe reta, agüɨye vaerä jókuae tëta jee ave opɨta.
36Güeru vaerä tëta ambuaeɨgua reta pe omboyao yao jókuae ɨvɨ.
37Mburuvicha guasu Antíoco güɨraja vi mbɨte rupi isundaro reta, jare año ciento cuarenta y siete pe omboɨpɨ oguata, tëta mbɨte Antioquía güive, oasa ojo ɨ̈aka guasu Éufrates jare opaete provincia reta ɨvɨtɨ päu pe ñogüɨnoi vae rupi.
Judea pe oike reta(2 Mac 8.8-15)38Lisias oiparavo Tolomeo, Dorimeno taɨ, oiparavo vi Nicanor jare Gorgias; kuae reta ko mburuvicha guasu iñeïru imbaepuere yae vae reta,
39jare omondo reta cuarenta mil sundaro ɨvɨ rupigua jare siete mil kavayu regua reta iñäkarä, opɨ̈ro vaerä Judea pe jare opavusu vaerä jese, mburuvicha guasu jei rami.
40Jae reta omboɨpɨ oguata opaete reve jare yogüɨraja oväe köiño Emaús güi, ñuu guasu oïa pe, joko pe oyembojeyupa reta.
41Jokuaeɨgua omaemee vae reta pe, jërakua yave jókuae ejército, oipɨɨ reta korepoti jare oro jeta rupi, jaeramiño vi karena reta, jare opa yogüɨraja teyupa kotɨ ogua jembiaurä Israel-ɨgua reta. Jókuae ejército ipɨ̈rata oyeapo echa oñemoïru vi jae ndive Sirio jare filisteo reta.
42Judas jare jëtara reta oecha teko yavai yae, echa sundaro reta opa ma oñemokätɨro tëta guasu japɨpe rupi. Jërakua reta ma chupe vi mburuvicha guasu ñee omee vae, opa vaerä omboai jare opavusu tëta re.
43Jayave jei reta oyoupe: “¡Ñanoe ñanerëta kuae maemegua guasu güi! ¡Ñañoraro yande ɨvɨ guasu re jare yande tupao re!”
44Jayave oyomboatɨ tëta iya reta oïndaivi vaerä ñoraro pe, jare oyerure vaerä Tumpa pe ipɨakavi jare iporoparareko re.
45Ipombae opɨta Jerusalén, ɨvɨpöreɨ guasu rami;
mbaetɨ etei kia omɨi jenda güi;
tupao oñemomaraiuka;
tëta ambuaeɨgua reta yogüeru oiko jókuae tëta mí rupi,
itumpa ambuae vae reta iñepɨ̈roaräño ma oiko.
Tëta iyerovia opa ma okañɨ Jacob jëta pe;
mimbɨ jare arpa ipu veä ma.
Judío reta oyemboatɨ Mizpa pe(2 Mac 8.16-23)46Israel pegua reta oyemboatɨ Mizpa pe, Jerusalén jóvai, echa arakae yave Israel-ɨgua reta joko pe oyapose yepi mbaemboete.
47Jókuae ara oyekuaku reta, oyemonde temimonde jaimbe vae pe, oyatɨ iñäka tanimbu pe, jare omondoro reta jemimonde.
48Oipea reta ñee rɨru mborookuai guasu oï pɨpe vae oeka vaerä pɨpe arakuaa itumpa ambuae vae reta oiporu itumpa-raanga pe vae.
49Güeru reta vi sacerdote reta jemimonde, ɨvɨra ia rɨpɨ jare diezmo reta, oekauka vi nazareo reta iparavɨkɨ omboapɨ ma vae,
50jare jäse reta Tumpa pe: “¿Mbae pa royapota kuae kuimbae reta ndive? ¿Ketɨ pa rogüɨrajata?
51Ndetupao rupi opɨ̈ro jare omomarai reta; ndesacerdote reta oyaeo jare oñemomichiuka ñogüɨnoi.
52Emae kërai oyomboatɨ itumpa ambuae vae reta opavusu vaerä oreré. Nde reikuaa reï mbae ko oyemongeta reta ñogüɨnoi orekotɨ vae.
53¿Këraita pa roë jape pe, nde mbaetɨ oremborɨ yave?”
54Jökorai yave ombopu reta jemimbɨguasu jare opaete opüa reta jäsémbai reve.
55Joko güi Judas oiparavo tëta güi mbɨa reta ñogüɨnoi vaerä mil, cien, cincuenta jare diez ñavo juvicharä.
56Mborookuai guasu jei rami, opa ye omboyerova jëta kotɨ jo oyapo ramo oï vae, omenda ramo vae, omaetɨ oï vae jare okɨɨye vae reta.
57Joko güi ejército omboɨpɨ oguata, jare oyembojeyupa reta Emaús güi ara yevɨ kotɨ.
58Judas jei chupe reta: “¡Peï kavi! ¡Peñemoäta ngatu jare peyeapo katu peñoraro vaerä pɨareve ndeimboveasɨ jókuae itumpa ambuae vae reta yogüeru opüa yanderé jare ikɨ̈reɨ yandembopavusu jare omboai yandetupao vae reta ndive!
59Toime ñamano ñoraro pe, ërei agüɨye yaecha ñanerëta guasu jare yande tupao toa maemegua ipo pe,
60¡ërei toyeapo Tumpa ipɨapotaa!”
Who We AreWhat We EelieveWhat We Do
2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.