1Mboapɨ año rupi mbaetɨ etei oñeraro Siriaɨgua reta Israel iñemuña reta ndive.
2Ërei mboapɨa año pe, Josafat, mburuvicha guasu Judá pegua, ojo opou mburuvicha guasu Israel pegua pɨri.
3Jare mburuvicha guasu Israel pegua jei iyɨvɨrigua mburuvicha reta pe:
—Peikuaa ko peï tëta Ramot, ɨvɨ Galaad pegua yandembae ko. Jayave, ikavi ko yaja ñapɨ̈ro Siriaɨgua reta juvicha guasu güi.
4Jayave mburuvicha guasu oparandu Josafat pe:
—¿Nekɨ̈reɨ pa reo che ndive ñaporepeña vaerä tëta Ramot re ɨvɨ Galaad pe?
Josafat jei:
—Che, jare opaete chesundaro reta jare kavayu regua reta, roï nde ndive, jare nderupiegua reta ndive.
5Ërei tenonde eparandu räri yandeYa pe, jaekavi ra ko kuae vae.
6Mburuvicha guasu Israel pegua omboatɨ opaete ñeemombeúa reta, oupitɨ cuatrociento rupi, jare oparandu chupe reta:
—¿Jaekavi pa aporepeña vaerä tëta Ramot re ɨvɨ Galaad pe ani mbaetɨ pa?
Jayave jae reta jei:
—Eporepeña jese, echa yandeYa omeeta ndepo pe.
7Ërei Josafat oparandu:
—¿Mbaetɨ pa yandeYa iñeemombeúa kuae pe, jupi yaparandu vaerä?
8Mburuvicha guasu Israel pegua jei Josafat pe:
—Oime metei, jupi yandepuere yaparandu yandeYa pe, jae ko Micaías, Imla taɨ, ërei che amotareɨ yae ko, echa mbaetɨi omombeu kavi ñee ikavigüe cheve, jaeño ikavimbae.
Ërei Josafat jei chupe:
—Agüɨye jökorai ere mburuvicha guasu.
9Javoi mburuvicha guasu Israel pegua oenɨi metei imborɨa mburuvicha, jare jei chupe:
—¡Ekua embou aramoete Micaías, Imla taɨ!
10Ojo ramboeve, mburuvicha guasu Israel pegua jare Josafat mburuvicha guasu Judá pegua, oyemonde kavi ñogüɨnoi, jare oguapɨ reta tenda mborookuaía pegua pe, tëta Samaria jöke pe, jare opaete ñeemombeúa reta omoërakua ñogüɨnoi jóvai rupi.
11Sedequías, Quenaana taɨ, oyapo iyeupe guakaräti reta iä jiero pegua, jare osapúkai: “Körai jei yandeYa: ‘¡Kuae reta pe peporepeñata Siriaɨgua reta re opa pemokañɨtei regua!’ ”
12Opaete ñeemombeúa reta jökorai vi omombeu, jei reta mburuvicha guasu pe: “Peporepeña tëta Ramot re ɨvɨ Galaad pegua re jare peporomoamɨrita, echa yandeYa omeeta pepo pe tëta guasu.”
13Jókuae ojo güeru Micaías vae, jei chupe:
—Opaete ñeemombeúa omombeu ñee kavi mburuvicha guasu pe. Jökorai che romoñera remombeu vaerä vi ikavi jae reta rami.
14Micaías jei chupe:
—¡YandeYa jee re, jaeño amombeuta yandeYa jeigüe!
15Javoi ou mburuvicha guasu jóvai, jare oparandu chupe:
—Micaías, ¿jaekavi pa roporepeña vaerä tëta Ramot, ɨvɨ Galaad pe, ani mbaetɨ pa?
Micaías jei:
—Peporepeña jese, jare remoamɨrita, echa yandeYa omeeta ndepo pe.
16Ërei mburuvicha guasu jei chupe:
—¿Mbovɨ ye pa jaeta ndeve, Tumpa jee re remombeu kavi vaerä cheve añete vae?
17Jayave Micaías jei:
“Aecha opaete Israel iñemuña reta
oñemoai ɨvɨtɨ rupi,
vecha reta iyangarekoambae rami.
Jare yandeYa jei:
‘Kuae reta mbaetɨ iya;
metei vae ñavo toyerova ye ipɨakatu reve jo kotɨ.’ ”
18Mburuvicha guasu Israel pegua jei Josafat pe:
—¿Jaeä pa ndeve, kuae kuimbae mbaetɨi omombeu cheve ñee ikavigüe, jaeño ikavimbae?
19Micaías jei ye vi:
—Eyeapɨsaka yandeYa jeigüe re: Che aecha yandeYa oguapɨ oï iporookuaía pe, jare opaete iaraɨgua reta ñogüɨnoi iyɨ́vɨri, iyakatu kotɨ jare iyasu kotɨ.
20Jayave yandeYa oparandu, ¿kia pa ojota omokɨ̈reɨ Acab oporepeña vaerä Ramot re, ɨvɨ Galaad pe, omano vaerä joko pe? Jare opa oyoavɨ avɨ mbae jei reta.
21Ërei metei espíritu ou jei yandeYa pe jae etei oyapo vaerä. Jayave yandeYa oparandu chupe kërai etei ra oyapota vae,
22jare jókuae espíritu jei, jae omee vaerä iyapu opaete ñeemombeúa reta mburuvicha guasu pe. Jayave yandeYa jei, jókuae rupi oyapota vae, jare omee ojo oyapo.
23Jayave, añave reikuaa ma yandeYa oñono espíritu iyapu vae ndembae ñeemombeúa reta re, jare yandeYa jei ma oyeapo vaerä ndeve kuae ikavimbae.
24Jayave Sedequías, Quenaana taɨ, oya katu Micaías re oovapete, jare jei:
—¿Kerupi pa oasa chegüi yandeYa iespíritu nemomiari vaerä?
25Jare Micaías jei:
—Reikuaata kuri, jókuae ara reñemi reiko o ñavo rupi yave.
26Jayave mburuvicha guasu Israel pegua jei:
—¡Peipɨɨ Micaías jare peraja Amón tëta ruvicha jóvai, jare cheraɨ Joás jóvai!
27Pere chupe che ayókuai oñono vaerä tembipɨɨ rɨru pe jare michi tembíu toñemee chupe jare ɨ, che ayerova ye regua chepɨakatu reve.
28Micaías jekuae jei ye:
“Nde reyerova ko mbɨakatu ndive yave,
yandeYa mbaetɨ ko jayave imiari cherupi.”
Jare jei opaete vae reta pe: “¡Opaete vae reta, peendu!”
29Jökorai, Acab mburuvicha guasu Israel pegua, jare Josafat mburuvicha guasu Judá pegua, oporepeña reta Ramot re ɨvɨ Galaad pe.
30Jare mburuvicha guasu Israel pegua jei Josafat pe:
—Che aiketa ñeraroa pe, ayemondeta ambuaeyee, jare nde emonde nderemimonde aeño mburuvicha pegua.
Jökorai mburuvicha guasu Israel pegua oyemonde ambuaeyee oike ñeraroa pe.
31Ërei mburuvicha guasu Siria pegua jei jókuae treinta y dos sundaro ruvicha käretou ñeraro pegua reta pe, agüɨye vaerä oñeraro reta oipotagüe ndive, jaeño mburuvicha guasu Israel pegua ndive.
32Jare sundaro ruvicha reta käretou ñeraro pegua reta oecha yave Josafat, oyemongeta reta jae ko Israel pegua mburuvicha guasu vae yave, jare oimama reta oñeraro vaerä jae ndive. Jayave Josafat osapúkai oiporu yemborɨ.
33Jare oecha reta mbaetɨ ko jae mburuvicha guasu Israel pegua yave, mbaetɨ ma oporepeña reta jese.
34Ërei metei sundaro omondo juvɨ güɨramoi pegua, jare ombopere mburuvicha guasu Israel pegua, jemimonde ipäu rupi. Jayave jei ikäretou imboguataa pe:
—Eroyerova käretou, cherenoe kuae ñeraroa güi, tuicha yae chepere.
35Ñeraro jeiete yae jeko pegua jókuae ara mburuvicha guasu oyemboɨ ikäretou ñeraro pegua pe Siriaɨgua reta jóvai ñeraroa pe. Ërei kaaru ma yave omano, jugüɨ osɨrɨ etei käretou japɨpe rupi.
36Kuaraɨ oike ma yave, ou ñee opaete sundaro reta pe, jei: “¡Metei vae ñavo tojo jëta kotɨ jare iɨvɨ pe,
37echa mburuvicha guasu omano ma!”
Jayave mburuvicha guasu güɨraja reta Samaria pe joko pe oñotɨ reta.
38Jaɨkue rupi güɨraja reta käretou oyoe ɨrɨru oï Samaria pe vae pe, kuña iyaguasa pota vae reta oyaúa pe, jare yaɨmba reta oere Acab jugüɨgüe, yandeYa omombeu iñeemombeúa reta rupi rami.
39Opaete Acab regua jare opaete oyapogüe, mburuvicha jo elefante jäimbukugüe pegua, jare tëta guasu reta omopüagüe regua, oyekuatía oï tembikuatía pe, Israel pegua mburuvicha guasu reta regua oyekuatía oïa pe.
40Acab omano, jare taɨ Ocozías oguapɨ jekovia pe mburuvicha guasurä.
Josafat oiko mburuvicha guasurä Judá pe(2 Cr 20.31-37)41Josafat, Asa taɨ omboɨpɨ oï mburuvicha guasurä Judá re, irundɨ año ma Acab Israel pe oiko mburuvicha guasurä yave.
42Jayave güɨnoi treinta y cinco año; veinticinco año oiko mburuvicha guasurä Jerusalén pe. Ichɨ jee Azuba, jae ko Silhi tayɨ.
43Josafat oguata kavi opaete tu jeko rupi kavi, oyapo sɨmbi vae yandeYa jesa róvai. Ërei ngatu ɨvɨtɨ rupigua mbaemboetea reta mbaetɨ omboai, echa jeta vae reta jekuaeño omee mɨmba oyeyukagüe jare oapɨ reta ikäti kavi vae incienso.
44Josafat oyapo mbɨakatu mburuvicha guasu Israel pegua ndive.
45Opaete ïru jesegua mbae ikavi oyapo vae, jare ñeraro reta jae iara pegua, oyekuatía oï tembikuatía pe, Judá pegua mburuvicha guasu reta regua oyekuatía oïa pe.
46Josafat, jae ko opa güɨnoe omombo jókuae ɨvɨ güi kuimbae reta japicha ndive oasa vae rupi ombaemboete vae, tu Asa oiko yave opɨtagüe reta.
47(Jókuae ara rupi Edom pe mbaetɨ mburuvicha guasu, jaeño oime tëta itenondegua.)
48Josafat oyapouka metei barco Tarsis pegua rami, ojo vaerä güeru oro Ofir güi; ërei mbaetɨ ojo echa opa oyeka Ezión-geber pe.
49Jayave Ocozías, Acab taɨ jei Josafat pe omborɨ vaerä jae jembiokuai reta ɨ rupi oikatu oparavɨkɨ vae, ërei Josafat mbaetɨ oipota.
50Josafat omano, jare oñotɨ reta iñemuñagüe David Jëta guasu pe. Jare taɨ Joram oguapɨ jekovia pe mburuvicha guasurä.
Ocozías oiko Israel pe51Josafat diecisiete año ma oiko Judá pe yave, Ocozías, Acab taɨ omboɨpɨ oï Israel re tëta Samaria pe, jare mókoi año oiko mburuvicha guasurä.
52Ërei oyapogüe mbaetɨ ikavi yandeYa jóvai, echa oyapo tu jare ichɨ jeko, jare vi Jeroboam, Nabat taɨ jeko; Jeroboam oyapouka mbaeyoa Israel iñemuña reta pe vae rupi.
53Omboete vi Baal, tenonde yave tu oyapo rami, jókuae rupi omboarasɨuka yandeYa Israel iTumpa.
Who We AreWhat We EelieveWhat We Do
2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.