1Mboapɨ añoa ma oasa yave, yandeYa jei Elías pe: “Ekua eyeechauka Acab pe, jare che amongɨta ɨvɨ iárambo.”
2Jare Elías ojo oyeechauka Acab pe. Karuai jeiete yae tëta Samaria pe.
3Acab oenɨi Abdías, jae ko imbaembae iyangarekoa; jae ko oipoɨu yae yandeYa güi vae.
4Jae ko Jezabel omboɨpɨ oyuka Tumpa iñeemombeúa reta yave, oñomi chugüi cien; jare oyapo mókoi yemboyao cincuenta enta vae, jókuae reta oñomi mókoi ɨvɨkua pe, joko pe omee jembiurä jare iɨguarä.
5Acab jei Abdías pe:
—Ekua opaete ɨvɨ rupi ɨesaɨ jare ɨ̈aka oimea rupi, yaecha ra yandepuere ñaväe kapii kavayu reta peguarä, agüɨye vaerä omano jare vi mburika guasu reta, agüɨye vaerä yapɨta yanderɨmbambae.
6Jare omboyao reta oyoupe ɨvɨ ketɨ rupi yogüɨraja vaerä oguata; Acab ojo metei tape rupi jare Abdías ojo ïru tape rupi.
7Jare tape Abdías ojoa rupi, oñoväe Elías ndive, jare oikuaa yave oyetavatɨka itindɨasɨ, jare jei:
—¡Cheru Elías yepe nde!
8Elías jei chupe:
—Jae ko che. Ekua ndeya pe chemombeu, ko aï kuae pe vae.
9Abdías jei:
—¿Mbae pa chereko, chemee vaerä Acab ipo pe cheyuka vaerä?
10YandeYa Tumpa jee re, cheya opaetei ma tëtaguasu reta rupi omboapɨ ndereekauka; jare jókuae ndereeka vae reta jeiuka, Tumpa jee re añetete mbaetɨ ko reñeväe joko pe vae.
11¡Añave ko nde reiporu cheve aja vaerä cheya pe romombeu kuae pe reï vae!
12Aja ramboeve kuae güi yandeYa iEspíritu ndererajata kuae güi che mbaetɨ aikuaa vae pe. Javoi che aja Acab pe romombeu yave royuta roeka, javoi Acab mbaetɨ neväe yave, cheyukata. Che nderembiokuai chetaɨrusu güive amboete yandeYa vae ko.
13¿Omombeuä yera kia ndeve ayapogüe, Jezabel oyuka yave Tumpa iñeemombeúa reta kërai añomi areko ɨvɨkua rupi vae? Echa cien ko añomi, ayapo mókoi yemboyao cincuenta enta vae, jókuae reta añomi mókoi ɨvɨkua pe, jare joko pe amee jembiurä jare iɨguarä.
14¿Añave nde reiporu cheve aja vaerä cheya pe romombeu kuae pe reï vae? ¡Cheyukata ko!
15Elías jei chupe:
—YandeYa imbaepuere yae ete vae, jóvai aï vae jee re, añave ayeechaukata Acab pe.
16Jayave Abdías ojo oeka Acab imiari vaerä chupe; jare Acab ojo oñoväe Elías ndive.
17Acab oecha yave Elías, jei chupe:
—¿Jae ko nde Israel pegua reta pe reiporarauka yae vae?
18Jare Elías jei chupe:
—Che mbaetɨ ko aiporarauka Israel pegua reta, nde, nderaɨ reta jare nerëtara ko, echa peeya yandeYa iporookuai reta, jare pemboete baal reta.
19Emondo añave emboatɨuka opaete Israel pegua reta ɨvɨtɨ Carmelo re, jare cuatrociento cincuenta Baal regua omoërakua vae reta, jare cuatrociento Asera regua omoërakua vae reta, Jezabel ndive okaru vae reta.
Elías jare Baal regua omoërakua vae reta20Jayave Acab omboatɨuka opaete Israel pegua reta, jare omboatɨ Baal regua omoërakua vae reta ɨvɨtɨ Carmelo re.
21Jayave Elías oya katu opaete yatɨ vae reta re, jare jei:
—¿Kërai regua pa jekuaeñota peiko mókoi yemongeta ndive? YandeYa ko Tumpa yave, peguata jupieño; ani Baal ko yave, peguata jupieño.
Jare opaete vae reta mbaetɨ iñee omoë.
22Jare Elías jei opaete vae reta pe:
—Jaeño che yandeYa iñeemombeúa apɨta; ërei Baal regua omoërakua vae reta oime ñogüɨnoi cuatrociento cincuenta kuimbae.
23Pemee oreve mókoi toro, jare jae reta toiparavo metei, jare topa tomboyao yao, jare toñono reta yepea iárambo, ërei agüɨye toñono reta igüɨ pe tata. Jare che tañono kavi jókuae ïru toro, jare tañono yepea re, jare agüɨye etei tañono igüɨ pe tata.
24Jare jaɨkue rupi peenɨi petumpa reta jee rupi, jare che taenɨi YandeYa jee rupi; jare yerure omboyevɨ tata rupi vae, jae ko Tumpa.
Jare opaete vae reta jei: “¡Ikavi yae ko!”
25Jayave Elías jei Baal regua omoërakua vae reta pe:
—Peiparavo metei toro, jare peyapo kavi pe reta räri, echa pe reta jeta peï. Javoi peenɨi petumpa jee rupi, jare agüɨye peñono igüɨ pe tata.
26Jare jae reta oipɨɨ toro oñemeeuka chupe reta vae jare oyapo kavi reta, jare oenɨi reta Baal jee rupi ndeimbove güive kuaraɨ ara mbɨte regua, jei reve: “¡Baal! ¡Emboyevɨ oreve!” Ërei mbaetɨ ñee ave, jare mbaetɨ kia omboyevɨ vaerä; ërei jae reta jekuae güɨrave, opɨrae oyere mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae oyapogüe iyɨ́vɨri rupi.
27Jare jaemai kuaraɨ ara mbɨte yave, Elías opuka jese reta, jei reve:
—Pesapúkai täta, echa petumpa ko. Güɨramoi oime oyemongeta oï, ani oime mbae nunga mbaravɨkɨ oyapo oï, ani oë oguata. ¡Güɨramoi oke oï, pemomba!
28Jare jae reta täta yae rupi osapúkai, jare oyeasɨa reta kɨse pe, jare mii raɨ pe, jae reta oyapoñoi rami, oñemomoropɨ̈ta regua jugüɨ pe.
29Oasa ma kuaraɨ ara mbɨte yave, jare jae reta jekuaeño täta rupi osapúkai imbokeregüe nunga, ou regua oväe mɨmba oyeyukagüe oñemee kaaru yave vae iora,Ex 29.39; Nm 28.4. ërei mbaetɨ oyeendu ñee ave, jare mbaetɨ kia omboyevɨ vaerä jare oendu vaerä.
30Jayave Elías jei opaete vae pe:
—Peya katu chekotɨ.
Jare opaete vae reta oya katu ikotɨ; jare jae oyapo kavi mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae yandeYa imbae, opa oikomegua oï vae.
31Jare Elías oipɨɨ doce ita, Jacob taɨ reta iyavei, jókuae yandeYa jei chupe: “Ndereeta Israel” vae,Gn 32.28; 35.10.
32jókuae ita reta pe Elías omopüa mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae yandeYa jee re; jaɨkue rupi omopɨ̈koe güɨroyere mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae re, veinte litro mbae ipuere oike pɨpe vae.
33Javoi oñono kavi yepea, jare omboyao yao toro jare oñono yepea iárambo.
34Jare jei:
—Pemotɨnɨe irundɨ ñaemiri ɨ, jare pepɨyere mɨmba oyeyukagüe opaeteita oyeapɨ vae re jare yepea re.
Jare jei ye:
—Peyapo ye.
Jare jekuae oyapo reta ye. Jare jei ye:
—Peyapo ye mboapɨa ma.
Jare jekuae oyapo reta ye mboapɨa.
35Jare ɨ osɨrɨ etei mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae iyɨ́vɨri rupi, jare tɨnɨe omopɨ̈koegüe.
36Jare ou ma oväe oñemee vaerä mɨmba oyeyukagüe opaetei oyeapɨ vaerä yave, ñeemombeúa Elías oya katu jese, jare jei: “¡CheYa, Abraham iTumpa, Isaac jare Israel iTumpa, toyekuaa añave, oime ko reiko Israel iñemuña reta ndive vae, jare che ko nderembiokuai vae, jare ndeporookuai rupi ayapo opaete kuae mbaembae reta vae!
37¡Eendu cheve, cheYa, eendu cheve, jare toikuaa kuae opaete vae, nde oreYa, jae ko Tumpa, jare nde reparea oyerova vaerä ndekotɨ ipɨa reta!”
38Jayave yandeYa ombou tata, jare opa oapɨ mɨmba oyeyukagüe oyeapɨ vaerä vae, yepea, ita reta jare ɨvɨkúi, jare ɨ oï ipɨ̈koe pe vae ave opa omotini.
39Jare opaete vae oecha yave, oyetavatɨka itindɨasɨ ɨvɨ re jare jei reta: “¡YandeYa yepe jae Tumpa, yandeYa yepe jae Tumpa!”
40Jayave Elías jei chupe reta:
—¡Peipɨɨ Baal regua omoërakua vae reta! ¡Agüɨye metei ave tojoyepe!
Jare jae reta opa oipɨɨ; jare Elías güɨraja reta ɨ̈aka raɨ Cisón jee vae kotɨ, joko pe opa oñaseokɨ̈ti.
Elías oyerure ama re41Jayave Elías jei Acab pe:
—Ekua ekaru jare jeu vino, echa ama tuicha yae vae oyeendu.
42Acab ojo okaru jare jou vino. Jare Elías oyeupi ɨvɨtɨ Carmelo iyapɨte re, jare oyetavatɨka itindɨasɨ ɨvɨ re, oñono jova itava ipäu pe.
43Jare jei jembiokuai pe:
—Eyeupi emae ɨguasu kotɨ.
Jare jae oyeupi, omae, jare jei:
—Mbaetɨ etei mbae.
Jare jae jei ye chupe:
—Ekua chiu ye.
44Chiu yea pe jei:
—¡Aecha metei amapɨtu michi vae, metei kuimbae ipo rami vae oë ɨguasu güi!
Jare Elías jei:
—Ekua, jare ere Acab pe: Eyapo kavi nekäretou jare ekua, agüɨye vaerä ndeopia ama.
45Jare oyapo kuaekuae ramboeve, amapɨtu jare ɨvɨtu opa ombopɨtumimbi ara, jare ou tuicha yae okɨ.Stg 5.18. Acab ojo Jezreel kotɨ.
46Jare yandeYa imbaepuere oï Elías re, jae oyeumbɨkua täta, jare osɨi Acab jenonde ojo regua oväe Jezreel pe jae räri.
Who We AreWhat We EelieveWhat We Do
2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.