1Año ciento cincuenta y uno pe, Demetrio, Seleuco taɨ, oguata Roma kotɨ mbovɨ kuimbae reta ndive jare ojo oväe metei tëta raɨ ɨguasu jembeɨ pe oï vae pe, joko pe oyembojuvicha.
2Jare oiketa ma tamɨigüe mburuvicha guasu jope yave, sundaro reta oipɨɨ Antíoco jare Lisias, omboasa vaerä ipo pe.
3Demetrio pe jërakua yave kuae, jei: “¡Mbaetɨ aipota aecha reta!”
4Jayave sundaro reta opa oyuka, joko güi Demetrio oyemboiya mburuvicha reta iguapɨa re.
5Opaete Israel-ɨgua jekuae güɨröɨro vae jare ipɨapochɨ vae reta ojo omae jese, Alcimo ojo itenondeguarä chupe reta, echa ikɨ̈reɨ oiko sacerdote juvicharä,
6jare oñeapo reta jëta rei mburuvicha guasu pe körai: “Judas jare jëtara reta opaetei ma orembopaa oreruvicha guasu jëtara reta ndive, opa vi oremombo reta oreɨvɨ güi.
7Tomondo oreruvicha guasu metei mbɨa güɨrovia katu vae omae vaerä opaete tekorai oyapo orekotɨ vae re jare oreruvicha guasu jëta kotɨ vae, tomboepɨuka chupe jare imborɨka reta pe imbaeyuvanga.”
8Mburuvicha guasu iñeïru reta ipɨte güi, oiparavo Báquides, jae ko ɨ̈aka Éufrates güi kuaraɨ oëa kotɨgua tuvicha, metei mbɨa tuicha yae jare jupi mburuvicha guasu pe vae,
9joko güi omondo jeko kavimbae vae Alcimo ndive, jae ko tenonde ma ombojee sacerdote ruvicharä vae, oyepɨ vaerä Israel-ɨgua reta re.
10Omboɨpɨ reta oguata ejército tuicha vae ndive, ojoi oväe reta Judea pe. Báquides omondo ñee jeroataa reta Judas jare jëtara reta kotɨ ñeeröɨsa ndive jaanga.
11Ërei jae reta mbaetɨ güɨrovia jókuae ñee, echa oecha reta ma metei ejército yavaetegüe vae ndive yogüeru.
12Ërei jeseve omondo mborookuai guasu re ipoki vae reta Alcimo jare Báquides kotɨ, oipoano vaerä jupi rupi kavi kuae tekoavai.
13Hasideo reta räri oyembotenonde omee yemongeta vɨakatu pegua.
14Jei reta: “Metei sacerdote Aarón iñemuña güi ou ejército ndive. Ngaraai mbae pɨ̈chɨi vae peyapo orekotɨ.”
15Alcimo etei vi iñee kuera katu chupe reta, körai: “Ngaraa mbae pɨ̈chɨi vae royapo peve jare perëtara reta pe.”
16Jae reta güɨrovia voi. Ërei ngatu jae joko güi, oipɨɨ sesenta Israel-ɨgua reta jare oyukauka reta jókuae ara voi, Tumpa Iñee jei rami:
17“Nderé güɨrovia reta jëogüegüe omoai reta, jare opɨyere jugüɨgüe opaete Jerusalén rupi, ¡mbaetɨ kia oñotɨ reta vaerä!”
18Opaete tëta okɨɨye jare oiämondo kuae, echa jei reta: “¡Kuae reta iyapu jare yarovia rapeä! ¡Mbaetɨ oyapo reta yemongeta ojäagüe!”
19Báquides ojo Jerusalén kotɨ jare oyembojeyupa Bet-zet pe, joko güi omondo oipɨɨuka oasa oñemoïru jae ndive vae reta, jare ïru Israel-ɨgua reta, opa oyukauka jare omombo ɨvɨkua guasu tɨpɨ vae pe.
20Oñono distrito jenondeguarä Alcimo jare oeya iyokokarä sundaro reta. Joko güi jae oyerova ye mburuvicha guasu oïa kotɨ.
21Alcimo sacerdote ruvicharä ma oiko yave, omboɨpɨ oñoraro.
22Opaete oyomboatɨ jese tëta güɨrekoasɨ vae reta, jare oñono reta ipogüɨ pe Judea, jeta yae pɨ̈chɨi vae güeru reta Israel pe.
23Judas oecha yave opaete kuae tekorai güeru Alcimo jare jupiegua reta Jerusalén pe, oasa ete yé itumpambae vae reta jembiapo güi vae,
24omboɨpɨ oguata ɨvɨ Judea rupi oyepɨ vaerä opaete oasa oñemoïru tovaicho reta ndive vae re, mbaetɨ etei omaeño reta jese oguata vaerä jókuae ɨvɨ rupi.
Nicanor iguata(2 Mac 14.5-36)25Alcimo oecha ma yave Judas jare jëtaɨgua reta ipɨ̈rata yae oyeapo, mbaetɨ oñeväe omomara vaerä chupe, jáeramo ou ye mburuvicha guasu oïa kotɨ oñeapo jese tuicha.
26Mburuvicha guasu omondo Nicanor, jae ko sundaro ruvicha jërakua yae vae, jare oyembojee Israel jovaicho vae, opa vaerä ombopaa.
27Nicanor ou oväe Jerusalén pe jetagüe sundaro ndive, jare omondo jaanga ñee Judas jare jëtara reta pe körai:
28“¡Agüɨye mo ñoraro rupi yaiko! Che ajata mbovɨ kuimbae reta ndive yayóvai vaerä ñanemiari ñeeröɨsa rupi.”
29Ojo oñoövaiti Judas ndive, oyopopɨɨ reta ovɨakatu reve. Ërei tovaicho reta ko oïndaivi ñogüɨnoi Judas re opoko vaerä.
30Jökorai yave Judas oikuaa Nicanor ombotavɨ ko güɨnoi vae, jáeramo oñemoata ɨmambae pegua joko güi jare mbaetɨ ye ma ikɨ̈reɨ oyoecha jae ndive.
31Nicanor oecha ma yave iyemongeta oikuaa chugüi reta, omboɨpɨ oguata opüa vaerä Judas re Cafarsalama pe,
32ërei omano chugüi quiniento rupi isundaro reta, jare jembɨregüe opa osɨi David jëta kotɨ.
33Kuae jaɨkue rupi, Nicanor ojo ɨvɨtɨ Sión kotɨ. Amogüe sacerdote jare arakuaa iya reta oë tupao güi, oövaiti reta ipɨakatu reve jare oechauka reta mburuvicha pegua ombaerapɨ reta vae.
34Ërei jae oyóyai jare omomora reta, ondɨvɨ jese reta ikɨa vaerä opɨta jare iñeeäta chupe reta
35iyarasɨ reve, jei: “Mbaetɨ yave Judas jare isundaro reta oyepɨɨuka cheve, ñoraro oasa rupive ayuta opa aapɨ kuae tupao.” Joko güi ojo iyarasɨ reve.
36Sacerdote reta oike tupao pe oyemboɨ mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae mbaerapɨ oyeapo jese vae jare mbaemboetea renda jóvai, jare jäse reve oyaeo reta:
37“Nde reiparavo kuae tupao güɨraja vaerä nderé jare oiko vaerä yerurea renda nerëta peguarä.
38Emboepɨuka jókuae kuimbae jare isundaro reta pe imbaeyavɨ; ¡tomano reta kɨsepuku guasu pe! ¡Nemaendúa ndeangao reta vae re, jare agüɨye neɨ̈ro chupe reta!”
Nicanor iñamɨri jare omano(2 Mac 15.1-36)39Nicanor oë Jerusalén güi jare oyembojeyupa Bet-horón pe, joko pe oñemoïru jae ndive ejército Siria pegua reta.
40Judas, jaeramiño vi, oyembojeyupa Hadasá pe tres mil kuimbae reta ndive. Joko pe oyerure körai:
41“Mburuvicha guasu Asiria pegua jemimondo reta ndeangao yave, rembou ndearaɨgua opa oyuka ciento ochenta y cinco mil chugüi reta.
42Jökoraiño vi, añave emboai oreresa róvai kuae tovaicho reta, opaete ïru reta oikuaa vaerä kuae juvicha omomarai nde tupao vae, jare emboepɨuka chupe kuae pɨ̈chɨi vae oyapogüe.”
43Mókoi reve ejército reta oa oyoe ñoraro pe ara trece pe Adar yasɨ pe. Joko pe Nicanor iejército iñamɨri, jare jae räri tenonde ete omano.
44Isundaro reta oecha ma yave Nicanor omano, omombo reta jembiporu jare opa otekuarai.
45Israel pegua reta, ombopu reve jemimbɨ, oaɨkuemoña, Hadasá güi Gezer kotɨ, metei ara kavi.
46Tëta raɨ raɨ Judea pegua ñavo güi oë oyopia otekuaraigüe, jare omboyerova reta oyokotɨi. Opaetei omano reta kɨsepuku guasu pe, mbaetɨ etei kia opɨta.
47Israel-ɨgua reta oyemboiya jeyupa pe oeyagüe re. Nicanor iñäka jare ipoapɨ iyakatu kotɨgua oyasɨa reta chugüi, echa jókuae omopüa yepi jasɨ katu rupi oporoangao, joko güi güɨraja reta oechauka vaerä Jerusalén pe.
48Tëta oyerovia tuicha, jare oyapo reta jókuae ara metei arete guasu rami.
49Jökorai oyemongeta reta oyapo avei vaerä arete año ñavo, ara trece Adar yasɨ pe.
50Joko güive mbovɨ ara rupi ɨvɨ Judea oiko pɨagüive.
Who We AreWhat We EelieveWhat We Do
2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.