1Jókuae ara rupi oyekuaa Matatías jee vae, Juan taɨ jare Simón jɨmɨmino. Jae ko sacerdote, Joiarib iñemuña. Oa Jerusalén pe, ërei oñemoëta Modín pe.
2Pandepo imichia reta, jae ko: Juan, Gadi oyeero vae;
3Simón, Tasí oyeero vae;
4Judas, jae ko iyeeroa Macabeo;
5Eleazar, Avarán oyeero vae, jare Jonatán, Afús pe oyeero vae.
6Matatías oecha yave Tumpa kotɨ yeangao reta Judea jare Jerusalén rupi,
7osapúkai yave jei: “¡Oasa ete ma tekorai! ¡Maera pa arakae yave aa aecha vaerä kërai cherëta jare tëta ikɨambae vae opa oyemboai, ërei ngaraa ko che añepɨaküava amae aï tovaicho ipo pe oa oï vae re jare tupao opɨta tëta ambuaeɨgua reta ipo pe vae re!
8Imbaemboetea renda opɨta metei mbɨa ñemomarai pe opɨta vae rami,
9imbaembae reta ikɨambae vae opa güɨraja reta ïkotɨa, imichia reta opa omano ikatu rupi, itaɨrusu reta opa oyekutuuka tovaicho pe.
10Metei tëta ave mbaetɨ opɨ̈rombae chugüi imbaepuere tuicha vae jare opa mbaembae opɨ̈ro chugüi vae.
11Jerusalén ipöranga reta opaetei oñomi; iyambae oiko vae güi oasa tembiaurä.
12¡Orembaemboetea ipöra vae, oretuicha pɨpe vae, opaetei oyemboai; itumpa ambuae vae reta omomaraiuka!
13¿Maera pa yaikoveñota yaiko?”
14Matatías jare taɨ reta omondoro jemimonde, omonde temimonde jaimbe vae jare oyaeoasɨ katu reta.
15Mburuvicha pe oparavɨkɨ vae reta ñogüɨnoi güɨröɨrouka vaerä judío reta pe jeko vae yogüeru oväe Modín pe, oyeapo vaerä mbaeyuka joko pe,
16jeta Israel-ɨgua reta yatɨ jese reta. Ërei Matatías jare taɨ reta oyomboatɨ tee.
17Jayave mburuvicha pe oparavɨkɨ vae reta jei Matatías pe:
—Nde ko jae tuvicha, ndetuicha jare ndemboete kuaeɨgua reta, jare opaete nderaɨ jare nerëtara reta ñogüɨnoi nde ndive.
18Eya, kuae kotɨ, nde räri reyapo vaerä mburuvicha guasu iporookuai. Jökorai ko oyapo opaete tëtaguasu rupi vae jare kuimbae reta Judea jare Jerusalén pe opɨta vae reta. Kuae reyapo yave, nde jare nderaɨ reta ndive peikota mburuvicha guasu iñeïrurä, jare peyemboeteukata mbota reta oro jare korepoti pegua pe, jare jeta ïru mbota reta pe.
19Matatías iñeeäta jei:
—Yepei opaete tëta guasu reta mburuvicha ipogüɨ pe yogüɨreko vae oyapo jeigüe jare güɨröɨro iyɨpɨ reta iporogüɨrovia, jare yogüɨreko reta jae iñee jeia rupi,
20che, jare cheraɨ reta jaeramiño vi cherëtara reta ngaraaí ropia ñomoïru Tumpa oyapo oreɨpɨ reta ndive vae güi.
21¡Tumpa torereepɨ agüɨye vaerä ropia iporookuai jare iporookuai guasu güi!
22¡Ore mbaetɨta royapo mburuvicha guasu iporookuai, mbaetɨta vi kia opia oreporogüɨrovia güi!
23Opa ramo Matatías kuae ñee ojäa yave, metei judío oyuka mɨmba mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae iárambo ombopota pɨpe tumpa-raanga opaete vae jovake Modín, mburuvicha guasu oyókuai rami.
24Matatías oecha jókuae rupive, täta ipɨakavíä jare iyarasɨ tuicha reve, osɨi jókuae judío kotɨ jare oyuka mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae iárambo;
25oyuka vi mburuvicha jembiokuai judío reta pe oyapouka mbaeyuka vae, jare omboai mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae.
26Jägüɨro ete kavi Tumpa iporookuai re, Finees jei vae rami, Zimri kotɨ, Salu taɨ.
27Jaema etei Matatías osapúkai täta jare jei: “¡Kia ñavo jägüɨro mborookuai guasu re vae jare ikɨ̈reɨ oguata Tumpa iñomoïru rupi vae, tou cherupíe!”
28Jökorai yave opa otekuarai ɨvɨtɨ kotɨ taɨ reta ndive, opaetei oeya imbaembae reta tëta pe.
29Jókuae ara rupi kia ikɨ̈reɨ yave oguata Tumpa iñee rupi, oeyata ko jëta ojo vaerä oiko ɨvɨpöreɨ kotɨ
30taɨ reta ndive, jembireko reta jare jɨmba reta ndive, echa teko pɨ̈chɨi ñamomara rapeä ma.
31Jayave omombeu mburuvicha guasu jembiokuai reta pe jare sundaro ruvicha reta Jerusalén pegua pe, jae ko David jëta, oime ko opa ojo oñemi ɨvɨpöreɨ kotɨ mburuvicha guasu iporookuai oyapombae reta,
32jaema etei oaɨkuemoña jeta sundaro reta. Oupitɨa pe, oyopia jape chugüi, jare oäro reta ara mbutuu ara pe opoko vaerä jese.
33Jei reta chupe:
—¡Joko peño mo! ¡Peë ikatu pe, peyapo mburuvicha guasu iñee yave, ngaraa pemano!
34Jae reta jei:
—¡Ngaraa roë, ngaraa vi royapo mburuvicha guasu iñee, echa ngaraa romongɨa ara mbutuu!
35Jökorai rupive sundaro opoko jese,
36ërei Israel taɨ reta mbaetɨ etei oyeepɨ, ita ave mbaetɨ ojäa ani omotiɨ yepe iñepɨ̈roa,
37echa jei reta: “¡Toromano orepɨakatu reve! ¡Oreyuka peï jupimbae reve vae re, omae ñogüɨnoi araɨgua jare ɨvɨ ipo reta!”
38Jökorai ara mbutuu ara pe sundaro reta opavusu jese reta, jembireko reta, imichia reta jare jɨmba reta ndive opa omano. Opaete reve omano ko reta mil rupi.
39Matatías jare jëtara reta pe jërakua yave kuae, oäpiroasɨ katu.
40Jayave jei reta oyoupe: “Yande mbaetɨ yave yaepɨ kuae jeko pochɨ vae reta güi yanderekove jare yande oporookuai reta, opata kuae reta ñanemokañɨtei yandeɨvɨ güi.”
41Jare jókuae ara voi omboyoupíe reta ñee körai: “Kia opüa yave yanderé ara mbutuu ara pe, ñañoraro tai jae ndive, jayave ngaraa ñamano ñanerëtara reta iñepɨ̈roa rupi rami.”
42Jökorai yave oñemoïru jae reta ndive hasideo reta, Israel pegua kereɨmba reta, okɨɨyembae reve oepɨ vaerä jeko jare iporookuai guasu.
43Jaeramiño vi, opaete ikangɨ ma oiporara kuae tekoasɨ vae reta oyemboya ikotɨ reta omborɨ vaerä.
44Oyapo reta metei ejército, jare opüa reta iyarasɨ reve itumpa ambuae vae reta, ipɨapochɨ vae reta jare jeko ae güɨröɨro vae reta re. Oasayepegüe reta opa osɨi joko güi ïru tëtaguasu reta kotɨ oñepɨ̈ro.
45Matatías jare jëtara reta ndive opa omboapɨ tëta omboai mɨmba oyeyuka oyeapɨ jese vae tumpa-raanga pegua,
46jare omokañɨmaa reta ipɨakotɨä reve opaete Israel pegua michia reta mbaetɨ oñemokañimaauka vae.
47Oaɨkuemoña reta jovaicho jare opaete mbae oyapogüe oë kavi chupe reta.
48Körai oepɨ reta mborookuai guasu itumpa ambuae vae reta ipo güi jare tuvicha reta güi, mbaetɨ oyembogüɨ reta yepe tëi tovaicho ipɨapochɨ vae reta ipɨ̈rata.
49Ërei Matatías pe ou oväe ara omano vaerä, jayave jei taɨ reta pe:
“Ñemomarai jare yekura reta iyerekua oï;
ñaï maemegua iara pe jare ñenupa jasɨ katugüe pe.
50Ërei pe, cheraɨ reta,
perägüɨro mborookuai re
jare pemee perekove ñomoïru
Tumpa oyapo yandeɨpɨ reta ndive vae re;
51pemaendúa katu jae reta oyapo karamboe yave vae re,
jayave peyemboeteukata jare perërakuata aveita
52Tumpa ojäa Abraham yave;
isɨmbi jesa róvai, echa mbɨa jupi vae.
53Teko avai ipɨte pe,
José oyapo mborookuai jeigüe,
jáeramo oiko Egipto juvicharä.
54Yandeɨpɨ, Finees, oechauka vi tuicha iñemoägüɨro,
jáeramo oiko aveiño sacerdoterä.
55Josué oyapo iparavɨkɨ,
jáeramo oiko Israel juvicharä.
56Caleb ojäa ñee jupi vae jëta jóvai,
jáeramo oiko vi tëta ruvicharä.
57David jae ko mbɨa ipɨakavi vae,
jáeramo oyevɨ chupe oiko vaerä mburuvicha guasurä.
58Elías oñemoägüɨro yae mborookuai re,
jáeramo ojo ara kotɨ.
59Ananías, Azarías jare Misael iporogüɨrovia tuicha,
jáeramo oasayepe reta tata güi.
60Daniel jae ko mbɨa iyarakuaagüe vae
jare oasayepe yagua reta jou vaerägüe.
61Jayave pemae ngatu,
Tumpa re güɨrovia vae reta oeka vi avei mbae chupe.
62Agüɨye pekɨɨye ipɨapochɨ vae; iporomomburu güi;
iyembotuichagüe opɨtata ko ɨtɨ rami, taso reta jembiurä.
63Añave opüata, ërei pɨareve mbaetɨta ma oyekuaa,
echa oyeapo yeta ɨvɨkuirä
jare iyemongeta okañɨta.
64¡Ërei peñemoäta ngatu, cheraɨ reta,
jare pegüɨ̈rakua peyeupe mborookuai re,
echa jae ko pembotuichata kuri!
65Joko opɨta perëtara Simón;
che aikuaa jae ko mbɨa imbaepoɨu vae.
Jare peyapo avei jeigüe vae;
jae toiko perurä.
66Judas Macabeo, itaɨrusu güive jäta ngatu,
oikota kuri ejército juvicharä
jare jae oñorarota jëta re.
67Pemboya pekotɨ
opaete ikɨ̈reɨ mborookuai jeigüe rupi oiko vae reta,
jare peeka jupi vae perëta peguarä.
68Peyepɨ itumpa ambuae vae reta re jare reta peapo rami
jare agüɨye peäkañɨ peyapo avei vaerä mborookuai jeigüe.”
69Jayave Matatías omee ñee kavi jare oeya jete oñemoïru vaerä tamɨigüe reta ndive.
70Omano año ciento cuarenta y seis pe, jare oñotɨ reta tamɨigüe reta jɨvɨa iyɨpɨ pe, jae ko Modín pe. Opaete Israel oäpiroasɨ katu.
Who We AreWhat We EelieveWhat We Do
2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.