1‘Ua tu‘ua e Iesu lea mea, ‘ona maliu atu lea i lona lava nu‘u; ‘ua mulimuli atu fo‘i ona so‘o ‘iā te ia.
2‘Ua o‘o i le sapati, ‘ona a‘oa‘o atu lea o ia i le sunako, e to‘atele o ē na fa‘alogo ai, ‘ua ofo i latou, ‘ua fa‘apea atu, “Maifea na maua ai e lenei tagata ia mea? Se a fo‘i lenei poto ‘ua tu‘uina atu ‘iā te ia, ‘ina ‘ua faia e ona lima vāvega e fa‘apenā ‘ona tele?
5‘Ona lē mafaia lea e ia ‘ona fai o se vāvega i lea mea, na o nai tagata mama‘i e to‘aitiiti ‘ua ia fa‘ae‘e i ai ona lima, ma fa‘amālōlōina.
6‘Ua ofo fo‘i o ia i lo latou lē fa‘atuatua; ‘ona fa‘ata‘amilo lea o ia i faoa ‘a‘ai ma a‘oa‘o atu.
‘Ua ‘Auina atu le ‘au ‘Aposetolo(Mata 10.5-15; Luka 9.1-6)7‘Ua vala‘au atu o ia i le to‘atinoagafulu ma le to‘alua, ‘ona ‘a‘au atu lea ‘iā te i latou e ta‘ito‘alua, ‘ua ia tu‘u atu fo‘i ‘iā te i latou le pule i agaga leaga;
8ma na fetalai atu ‘iā te i latou: ‘Aua le ‘ave se mea ‘iā latou malaga, tau lava o le to‘oto‘o e tasi; ‘aua se taga, ‘aua ni mea e ‘ai, ‘ia leai fo‘i ni tupe i o latou fusi,
12‘Ona latou ō atu ai lea ma tala‘i atu ‘ina ‘ia latou salamō.
13E to‘atele fo‘i temoni ‘ua latou tulia, e to‘atele fo‘i o ē na mama‘i ‘ua latou fa‘au‘uina i le suāu‘u ma fa‘amālōlōina.
14‘Ua fa‘alogo ai le tupu o Herota, auā ‘ua ta‘ua le suafa o Iesu. ‘Ua fai ane nisi, “‘Ua tula‘i Ioane le papatiso nai ē ‘ua oti, o le mea lea ‘ua, fai ai e ia o vāvega.”
15‘Ua fai ane isi, “O Elia lenā.”
A o isi, ‘ua fa‘apea ane, “O le perofeta ia, e fa‘apei o se tasi o le ‘au perofeta.”
16A ‘ua fa‘alogo ai Herota, ‘ona fai ane lea, “O Ioane lenā sa ‘ou vavae‘eseina lona ulu; ‘ua toe tula‘i ia nai ē ‘ua oti.”
17Auā sa ‘a‘auina nisi e Herota e pu‘e ‘iā Ioane ma noanoa ‘iā te ia i le fale puipui, ‘ona o Herotia le avā a Filipo lona uso, ‘ina ‘ua fai o ia māna avā.
18auā sa fai atu Ioane ‘iā Herota, “E sā ‘ona e faiavā i le avā a lou uso.”
19O lea na ita ai Herotia ‘iā Ioane na ia fia fasioti fo‘i ‘iā te ia a ‘ua lē mafai;
20auā sa mata‘u Herota ‘iā Ioane, ‘ina ‘ua iloa o le tagata amiotonu o ia ma le pa‘ia; sa puipui fo‘i e Herota ‘ia Ioane. A fa‘alogo fo‘i ‘iā te ia, ‘ua ātu tele, ‘ae sa fa‘alogo pea ma le fiafia.
21‘Ua o‘o i le aso e paganoa, o le aso lea e fai ai le fa‘amanatuga o le fānau mai a Herota, na fai ai e ia le talisuaga tele i ali‘i sili, ma ta‘ita‘i o ‘au e ta‘ito‘aafe, ma matai sili o Kalilaia.
22‘Ua ulufale fo‘i le tama teine a Herotia ‘ua siva, ‘ua fa‘afiafia ai ‘iā Herota, ‘atoa ma i latou sa ta‘o‘oto e ‘a‘ai fa‘atasi ma ia; ‘ona fai atu ai lea o le tupu i le teine, “‘Ia e fai mai ‘iā te a‘u se mea ‘e te mana‘o i ai, ‘ou te avatu lava ‘iā te oe.”
23‘Ua ia augani fo‘i ‘iā te ia, “So‘o se mea ‘e te fai mai ai, ‘ou te avatua lava ‘iā te oe, e o‘o lava i le vaeluagalemū o lo‘u mālō.”
24‘Ona ulufafo lea o ia, ma fai atu i lona tinā, “Se a se mea ‘ou te fai atu i ai?”
“‘Ua fai mai o ia, o le ulu o Ioane le papatiso.”
25‘Ona ulufale loa lea o ia i le tupu ma le naunauta‘i, ‘ua fai atu ‘iā te ia, “‘Ou te mana‘o ‘ina ‘ia e ‘aumai nei lava le ulu o Ioane le papatiso i se tanoa.”
26‘Ona tigā tele ai lea o le tupu, a ‘ona o lana augani, ma ē ‘ua ta‘o‘oto e ‘a‘ai fa‘atasi ma ia, ‘ua ia lē mafai ‘ona fa‘afiti atu ‘iā te ia.
27A ‘ua ‘auina loa e le tupu le tasi o le ‘au e fa‘afeao, ‘ua fai atu ‘ia ‘aumaia lona ulu. ‘Ona alu ai lea o ia, ma vavae‘eseina lona ulu i le fale puipui.
28‘Ua ia ‘aumai fo‘i lona ulu i le tanoa, ‘ua avane i le teine; ‘ua avatu fo‘i e le teine i lona tinā.
29‘Ua fa‘alogo ai ona so‘o, ‘ona ō ane lea o i latou ma ‘ave lona tino ma tu‘u ai i le tu‘ugamau.
‘Ua Fafagaina e Iesu le To‘atele o Tagata(Mata 14.13-21; Luka 9.10-17; Ioane 6.1-14)30‘Ua potopoto mai le ‘au ‘aposetolo ‘iā Iesu, ‘ua latou talatala mai fo‘i ‘iā te ia o mea uma, na latou faia, ‘atoa ma mea na latou a‘oa‘oina.
31‘Ona fetalai atu lea o ia ‘iā te i latou, “‘Inā ō mai ia, tau lava o i tatou, i se mea tu‘ufua, se‘i tou mapu a‘e teisi” Auā e to‘atele ē na feoa‘i ai, ‘ua lē mafai ai i latou ‘ona ‘a‘ai.
32‘Ona latou ō atu ai lea ‘ua na o i latou i le va‘a i le mea tu‘ufua.
33A ‘ua va‘ai atu le motu o tagata ‘ina ‘ua latou ō, e to‘atele fo‘i ‘ua iloa o ia; ‘ona latou taufetuli atu ai lea mai ‘a‘ai uma, ‘ua ui a uta, ‘ua muamua ‘iā te i latou.
34‘Ua maliu atu Iesu, ‘ua na silafia le motu o tagata e to‘atele, ‘ona mutimutivale ai lea o lona alofa ‘iā te i latou. Auā ‘ua fa‘apei o mamoe i latou e leai so latou leoleo; ‘ona a‘oa‘o atu lea o ia ‘iā te i latou i mea e tele. ‘ona tepa a‘e lea i le lagi, ‘ua fa‘afetai, ‘ona tofitofi lea i areto, ma avatu i ona so‘o, latou te laulau atu ai ‘iā te i latou; ma i‘a fo‘i e lua ‘ua na tufatufa atu ai ‘iā te i latou uma,
42‘Ona ‘a‘ai uma lea o i latou, ‘ua mā‘o‘ona.
43‘Ua latou fu‘e fo‘i i ‘ato e sefulu ma le lua, na tūtūmu i toe mea ‘atoa ma fāsi i‘a.
44O i latou na ‘a‘ai i areto pe limaafe o tane.
‘Ua Savali Iesu i Luga o le Vai(Mata 14.22-33; Ioane 6.15-21)45‘Ona u‘una‘i loa lea o ia i ona so‘o ‘ina ‘ia latou ō a‘e i le va‘a ma muamua atu i le tasi itū i Petesaita, ‘ina se‘ia tu‘uina atu e ia le motu o tagata ‘ia ō.
46‘Ua fa‘amāvae o ia ‘iā te i latou, ‘ona maliu atu lea o ia i le mauga e tatalo.
47‘Ua o‘o i le afiafi, ‘ua i totonu o le vasa le va‘a, a ‘ua to‘atasi o ia i uta.
48‘Ua silafia e ia i latou ‘ua tigāina i taualo, auā ‘ua agi mai i luma le matagi; ‘ona maliu atu lea o ia ‘iā te i latou i le leoleoga e fa o le po, ‘ua savali i luga o le vai, o le a maliu loa.
49A o i latou ‘ua iloa o ia ‘ua savali i luga o le vai, na manatu i latou o le aitu; ‘ona latou uiō ai lea.
50Auā ‘ua iloa o ia e i latou uma, ‘ua atuatuvale ai; ‘ona fetalai atu loa lea o ia ‘iā te i latou, ‘ua fa‘apea atu ‘iā te i latou, “‘Ia ‘outou loto tetele; o a‘u lenei, ‘aua tou te matata‘u.”
51‘Ona maliu a‘e lea o ia i luga o le va‘a ‘iā te i latou, ‘ona malū ai lea o le matagi; ‘ona matuā segia ai lea o latou mauli ‘ua latou ofo ai.
52Auā ‘ua lē malamalama i latou e uiga i areto, ‘ina ‘ua ma‘a‘a o latou loto.
‘Ua Fa‘amālōlō e Iesu le ma‘i i Kenesareta(Mata 14.34-36)53‘Ua latou ō atu i le tasi itū, ‘ua o‘o i le nu‘u o Kenesareta, ‘ua latou tuta atu i ai.
54‘Ua latou ō atu nai le va‘a, ‘ona latou iloa loa lea o ia;
55‘ona taufetuli mai ai lea o i latou i lenā itū uma, o mea uma na fa‘alogo i ai latou, o i ai o ia, ‘ua ‘aumai ai i luga o moega ē ‘ua mama‘i.
56O mea uma, fo‘i ‘ua ia maliu atu i ai, po o faoa ‘a‘ai, po o ‘a‘ai tetele, po o ‘a‘ai, ‘ua latou tu‘u ai ē mama‘i i malae, ma ‘ai‘oi mai ‘iā te ia, ‘ina ‘ia latou papa‘i atu tau lava o le tu‘upao o lona ‘ofu; o ē na papa‘i ‘iā te ia, na mālōlō ai i latou uma.
Who We AreWhat We EelieveWhat We Do
2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.