1Rei di Egipto a forma un ehérsito numeroso manera santu di laman i a prepará un armada grandi. E tabatin intenshon di poderá di reino di Alexander ku astusia i aneks'é na su reino.
2El a fingi ku su intenshonnan tabata pasífiko i asina el a drenta Siria. Habitantenan di e siudatnan a habri e portanan p'e i dun'é un bonbiní, pasobra rei Alexander a ordená pa hasi esei ku su suegu.
3Pero kada be ku Tolemaio drenta un siudat e tabata pone un destakamento di sòldá ei.
4Ora el a yega Ashdod, nan a hala su atenshon riba e tèmpel di Dagon, kimá te na suela, riba destrukshon di Ashdod i bisindario, riba e kadavernan plamá tur rònt i riba e restunan karbonisá di e hendenan ku Yonatan a kima den guera i ku nan a stapel riba e ruta kaminda rei mester a pasa.
5Nan a konta rei loke Yonatan a hasi pa asina rei mustra su malkontentu, pero rei no a bisa niun pia di palabra.
6Yonatan a bai Yope, pa risibí rei ku mashá luho. Nan a kumindá otro i nan a keda pasa nochi ei.
7Despues Yonatan a kompañá rei te na riu Eleutero, djei Yonatan a bai Herusalèm bèk.
8Rei Tolemaio a poderá di e siudatnan na kosta di Laman Mediteráneo te ku Seleusia na laman. E tabatin mal intenshon ku Alexander.
9El a manda mensahero serka Demetrio II ku e proposishon: ‘Laga nos sera un kombenio ku otro, e ora ei mi ta duna bo mi yu muhé, kasá di Alexander, i lo bo bira rei di e pais di bo tata.
10Mi tin duele ku mi a duna Alexander mi yu muhé, pasobra el a purba mata mi.’
11Di e manera akí e tabata papia malu di Alexander, pasobra e mes tabata deseá reino di Alexander.
12El a kita su yu muhé for di Alexander i duna Demetrio II e yu. Di e manera akí el a kibra ku Alexander i nan a bira enemigu di otro abiertamente.
13Tolemaio a invadí Antiokia i el a pone korona di Asia riba su kabes, di manera ku awor e tabatin dos korona: esun di Egipto i esun di Asia.
14Na e momento ei rei Alexander tabata na Silisia, pasobra e habitantenan di e regionnan ei a lanta kontra dje.
15Pero ora el a tende loke a pasa, el a sali bai bringa kontra Tolemaio. Tolemaio tambe a ranka sali ku un ehérsito fuerte i a derot'é.
16Alexander a hui bai Arabia pa buska protekshon aya. Awor Tolemaio su poder a yega tòp.
17E arabir Zabdiel a kita kabes di Alexander afó i mand'é pa Tolemaio.
18Pero tres dia despues Tolemaio mes a muri i e habitantenan den e siudatnan reforsá, kaminda e tabatin sòldá stashoná, a mata tur e sòldánan.
19Asina Demetrio II a bira rei na aña 167.Rei Demetrio II ta duna pueblo hudiu privilegionan grandi
20Den e tempu ei Yonatan a yama su sòldánan di Huda huntu pa konkistá e fòrti na Herusalèm. Kontra e fòrti el a instalá hopi mashin pa sitia.
21Pero algun hende ku tabata odia nan mes pueblo i ku no tabata preokupá ku lei a bai bisa rei ku Yonatan tabata sitiando e fòrti.
22Ora rei a tende e notisia ei, el a bira furioso i sali mesora pa Tolemais. Aya el a skibi Yonatan pa stòp di sitia i bini Tolemais mas pronto posibel pa un enkuentro.
23Ora Yonatan a haña sa esei, el a ordená pa sigui sitia. El a skohe algun ansiano di Israel i algun saserdote i el a riska su bida:
24el a bai ku oro, plata, paña i tur otro sorto di regalo serka rei na Tolemais. Asina el a logra kai na rei su agrado.
25Poko hudiu ku a bira lomba pa nan religion a purba akus'é, pero rei a trat'é meskos ku e otro reinan promé a hasi.
26Rei a demostr'é mashá honor den presensia di rei su amigunan.
27El a rekonfirmá Yonatan den puesto di gransaserdote i e otro nombramentunan ku Yonatan a risibí un ten kaba. Rei a promov'é na e rango di ‘promé amigu di rei’.
28Yonatan di su banda a pidi rei pa apsolbé Hudea i e tres distritonan di Samaria di pagamentu di belasting i a primintié a kambio 300 talento di plata.
29Rei a bai di akuerdo i a skibi Yonatan un karta ku e siguiente kontenido:
30‘Rei Demetrio ta kumindá su ruman Yonatan i pueblo hudiu.
31Aki nos ta manda boso kopia di un karta ku nos a skibi nos famia Lastenes tokante di boso, pa boso ta na altura di dje.
32Rei Demetrio ta kumindá Papa Lastenes.
33Saludo! Nos a disidí di rekompensá pueblo hudiu, nos amigunan, ku ta kumpli ku nan obligashonnan ku nos, pa nan fieldat.
34Nos ta konfirmá ku Hudea ta nan propiedat, meskos ku e tres distritonan Efraim, Lida i Ramataim, ku a kita for di Samaria i a keda aneksá na Huda kompletamente. Nos ta apsolbé tur esnan ku ta ofresé sakrifisio na Herusalèm di paga un terser parti di kosecha di kunuku i di fruta di palu ku ántes tur aña rei tabata risibí di nan.
35Entrante awe nos ta kita tambe e obligashon ku e hudiunan tin di paga e désimo parti i tòl ku nos tin derechi riba dje. Nan no mester paga ni belasting riba salu, ni belasting real.
36Entrante awe e desishonnan akí ta bálido i nunka nos lo no anulá niun di nan.
37Sòru pa traha un kopia i entregá Yonatan e. Mester pon'é na un lugá bon visibel riba e seru sagrado.’
Gòlpinan rondó di trono di Demetrio II38Ora Demetrio a ripará ku su pais tabata gosa di trankilidat i ku ningun kaminda no tabatin lantamentu kontra dje mas, el a manda tur su sòldánan kas, ku eksepshon di esnan ku el a hür di e islanan griego. Esei tabata motibu pa e sòldánan ku tabata den servisio militar di su tata i su tawela bira su enemigu.
39Un tal Trifon ku ántes tabata siguidó di Alexander a ripará ku tur e sòldánan tabata murmurá kontra Demetrio. El a bai serka e arabir Imalkue ku tabata kria Antíoko, yu di Alexander,
40i a keda insistí pa e dun'é e mucha i pa esaki bira rei na lugá di su tata. Trifon a keda basta tempu serka Imalkue i a kont'é tur loke Demetrio a hasi i kuantu rabia Demetrio su sòldánan tabatin riba Demetrio.
41Mientrastantu Yonatan a pidi rei Demetrio pa yama su sòldánan bèk for di e fòrti na Herusalèm i for di e otro fòrtinan, pasobra kontinuamente e sòldánan tabata molestiá Israel.
42Demetrio a manda e siguiente kontesta pa Yonatan: ‘No t'esei so lo mi regla pa bo i bo pueblo, pero lo mi kolma boso ku tur honor ku mi por, basta mi haña oportunidat.
43Lo ta bon awor pa bo manda sòldá pa mi segun nos kombenio, pasobra tur esnan di mi a laga mi na kaya.’
44Yonatan a manda 3000 sòldá balente Antiokia. Nan a mèldu serka rei i rei a keda mashá kontentu ku nan a yega.
45Mas o ménos 120.000 siudadano a bini huntu den sentro di siudat ku intenshon di mata rei.
46Rei a hui bai palasio. E siudadanonan a okupá e kamindanan di salida for di siudat i a kuminsá ataká.
47E ora ei rei a pidi yudansa di e hudiunan i tur a bin reuní rònt di dje. Despues nan a plama den siudat i riba e dia ei nan a mata mas o ménos 100.000 hende.
48Nan a sende e siudat na kandela i na mes momento nan a kohe mashá botin. Di e manera ei nan a salba rei.
49Ora e hendenan di Antiokia a ripará ku e hudiunan a poderá dje siudat sin niun difikultat, nan a pèrdè kurashi i a roga rei:
50‘Ban duna otro man i laga e hudiunan stòp di bringa kontra nos i e siudat.’
51Nan a pone arma abou i a sera pas. Nan a demostrá e hudiunan gran honor den presensia di rei i di tur e grandinan di reino. E hudiunan a bai Herusalèm bèk ku hopi botin.
52Rei Demetrio a bolbe okupá su trono real i su pais tabata gosa di trankilidat.
53Pero rei no a tene su palabra. El a komport'é manera un enemigu i e no a rekompensá Yonatan pa su fieldat. El a hasi Yonatan su bida mashá difísil.
Antíoko VI, e rei mucha, ta subi trono di AntiokiaYonatan ta krusa libremente den e pais54Despues di e akontesimentunan akí Trifon a bini bèk ku Antíoko, ku tabata un mucha chikí ainda. El a laga nan proklam'é rei i bistié korona.
55Tur e sòldánan ku Demetrio a dank a reuní rònt di Antíoko i kuminsá bringa kontra Demetrio; nan a derot'é i el a hui.
56Trifon a haña e olefantenan den su poder i a konkistá Antiokia.
57E ora ei e hóben Antíoko a skibi Yonatan e siguiente karta:
‘Mi ta rekonfirmá bo nombramentu komo gransaserdote i komo gobernador di e kuater distritonan i mi ta aseptá bo den e grupo di amigu di Rei.’
58El a manda un sèrvis di oro pa Yonatan i el a dun'é derechi di bebe for di un beker di oro, bisti na püs i usa un hèspu di oro.
59El a nombra Simon, ruman di Yonatan, general di e region entre e Trapi den baranka na Tiro i frontera di Egipto.
60Despues Yonatan a sali, krusa e region parti wèst di Eufrat i inspektá e siudatnan. Henter e ehérsito di Siria a someté su mes na Yonatan pa bai bringa huntu kuné. Ora el a yega Ashkelon e siudadanonan a risibié na un manera espléndido.
61Djei el a sali bai Gaza, pero e habitantenan di Gaza a sera nan portanan. El a sitia e siudat i kima i sakia den bisindario.
62E ora ei e siudadanonan di Gaza a pidi Yonatan pa nan sera pas i el a aseptá. El a kohe yunan di e funshonarionan altu di e siudat komo rehen i a manda nan Herusalèm. Djei el a sigui pasa den e pais te Damasko.
63Yonatan a tende ku e generalnan di Demetrio II tabata na Kèdèsh den Galilea ku un ehérsito grandi i nan tabatin intenshon di oblig'é légumai su mishon.
64El a sali bai kontra nan, pero a laga su ruman Simon atras.
65Simon a sitia Bet-Sur. Pa dianan largu el a ataká e siudat i finalmente el a sera e habitantenan aden;
66esei a pone ku nan a pidié pa sera pas. El a aseptá, pero a obligá nan di bandoná e siudat. El a poderá di Bet-Sur i a stashoná un destakamento di sòldá ei.
67Yonatan a lanta su kampamentu na lago di Genesarèt i mainta trempan el a bai sabana di Hasor.
68Ei e sòldánan ku Demetrio a hür a sali bai kontra Yonatan, despues di a laga un parti di e sòldánan skondí den serunan komo un trampa p'e. Miéntras e ehérsito prinsipal a ranka bai derechitu riba e hudiunan,
69e sòldánan ku tabata skondí a sali i ataká nan.
70Tur e sòldánan di Yonatan a hui, ku eksepshon di e komandantenan Matatías, yu di Absalon, i Hudas, yu di Halfi.
71E ora ei Yonatan a sker su paña, stroi stòf riba su kabes i resa.
72Despues el a bolbe kuminsá bringa i a pone e enemigu hui.
73Ora su sòldánan ku a hui a mira loke a sosodé, nan a bini bèk serka Yonatan i huntu nan a persiguí e enemigu te Kèdèsh, kaminda esaki su kampamentu tabata. Ta e kampamentu akí mes Yonatan a usa.
74Mas o ménos 3000 di e sòldánan ku Demetrio II a hür a muri e dia ei. Yonatan a bai Herusalèm bèk.
Who We AreWhat We EelieveWhat We Do
2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.