Lucas 6 - Bible

Jesús oporomboe mbutuu ara rewa(Mateo 12.1-8; Marcos 2.23-28)

1Pëti mbutuu ara Jesús oo iko pëti koo rupi jemimboe reta ndiwe. Jare uasa yureko reta rambuewe, jemimboe reta uipoo trigo, jare ueki reta chuwi ipire, jare jou reta.

2Jayawe amokue fariseo reta jei chupe reta: “¿Maera pa piyapo peï Moisés arakae jei awɨyeta ko yayapo tëi mbutuu ara pe wae?” jei chupe reta.

3Jayawe Jesús jei chupe reta: “¿Pemɨngeta’ä yerá Tumpa iñeerɨru pe kërái arakaete David uyapo wae re?” jei chupe reta. “Pëti wese David jare jae ndiwe ñonoï wae reta iyembaɨete.

4Jayawe David uike tupao wakapi pewa pe jou waerä mbɨyape reta Tumpa pewarä uñeñono tee wae. Erëi Moisés arakae jei jaeño sacerdote reta ipuere jou jokua mbɨyape. Erëi David jou, jare umee jae ndiwe yureko wae reta pe jae reta wi jou waerä,” jei chupe reta.

5Jare Jesús jei wi jokua fariseo reta pe: “Che kuimbaerä ayeyapo wae ime anoi mbaepuere jae waerä mbae ko yayapota mbutuu ara pe wae,” jei chupe reta.

Jesús umɨnguera pëti kuimbae ipo jowaicho utini wae(Mateo 12.9-14; Marcos 3.1-6)

6Jare ïru ara mbutuu pe Jesús oo uike pëti tupao pe jare joko pe oporomboe. Jare joko pe oï wi pëti kuimbae ipo iyakata utini wae.

7Jare Moisés uikuatía wae re oporomboe wae reta jare fariseo reta umae ngatu Jesús re upurumɨnguerata ra mbutuu ara pe wae re. Echa’ä Jesús umɨnguera yawe kuimbae, jeita reta Jesús uparawɨkɨ ma mbutuu ara pe jare umbɨjekota tëi reta jokua re.

8Erëi Jesús uikuaa jae reta ipɨayemɨngeta, jare jei kuimbae ipo jowaicho utini wae pe: “Epüa. Eyu iyemboɨ kua reta jowai,” jei chupe. Jayawe kuimbae upüa uyemboɨ jae reta jowai.

9Jayawe Jesús upɨrandu fariseo reta pe: “¿Mbae ra ko jupi yayapo waerä mbutuu ara pe? ¿Ikawi wae, ani ikawi mbae wae? ¿Yapuruepɨ waerä, ani yapuruyuka waerä? ¿Mbae pa jei Tumpa kua rewa?” jei chupe reta.

10Jayawe umae opaete iyɨpɨ rupi ñonoï wae reta re, jare jei kuimbae pe: “Emɨsɨmi ndepo,” jei chupe. Jayawe kuimbae ipo umɨsɨmi jare ukuera woi.

11Jayawe Moisés uikuatía wae re oporomboe wae reta jare fariseo reta pochɨete Jesús kotɨ, jare uyemboemboe reta kërái uyapo waerä mbae ikawi mbae wae Jesús kotɨ.

Jesús jemimboe tenondewaete reta jee(Mateo 10.1-4; Marcos 3.13-19)

12Jokua ara reta rupi Jesús oo uyupi pëti ɨwɨtu re uyerure waerä Tumpa pe. Jare iköe joko pe uyerure Tumpa pe.

13Jare köe ma yawe, umbatɨka jemimboe reta. Jayawe jae reta ipɨte wi Jesús uiparawo doce kuimbae reta. Jare taɨkue rupi jae omondota iko reta jae jee re umɨmbeu waerä Tumpa iñee.

14Kuärái ko jae reta jee: Simón (kua kuimbae Jesús umbɨjee Pedro), jare Simón tɨwɨ Andrés jee wae, jare Jacobo, Juan, Felipe, Bartolomé,

15Mateo, Tomás, Alfeo taɨ Jacobo jee wae, jare Simón (kua Simón jae ko ïru wae reta ueni wi Zelote pe),

16jare Jacobo tɨwɨ Judas jee wae. Jare jae nunga wi Jesús uiparawo Judas Iscariote (kua kuimbae taɨkue rupi umeeta wɨreko Jesús jowaicho reta pe). Jukuärái ko jee Jesús uiparawo wae reta.

Jesús omboe jeta wae reta(Mateo 4.23-25)

17Jayawe kua reta ndiwe Jesús uweyɨ ye ɨwɨtu wi ɨwɨ ipe wae pe. Jare joko pe jeta wae reta uyembatɨ uäro ñonoï. Jae reta ko Jesús jemimboe reta wi. Jare joko pe ñonoï wi jeta ɨwɨ Judea pewa reta, jare Jerusalén pewa reta, jare tëta wasu reta Tiro jare Sidón mar jembeɨ rupiwa reta. Opaete wae yuweru uyapɨsaka waerä Jesús iñee re jare Jesús umɨnguera waerä imbaerasɨ wae reta.

18Jare Jesús umɨnguera wi aña uyembɨiya jese wae reta.

19Jare opaete wae reta uipota uyawɨkɨ Jesús. Echa’ä jae reta uikuaa jae ime onoi mbaepuere umɨnguera waerä opaete imbaerasɨ wae reta.

Jesús jei kía uyekoueteta oï wae(Mateo 5.1-12)

20Jayawe Jesús umae jemimboe reta re jare jei chupe reta:

“Peparawete peï wae reta, piyekoueteta peï kuri. Echa’ä pe reta pikota Tumpa ndiwe jae oï ma yawe opaete wae imburuwicha wasurä jaeño mái pewa.

21Jare pe añawe rupi piyembaɨ peï wae reta, piyekoueteta peï kuri. Echa’ä peangapɨɨta peï kuri.

Jare pe añawe rupi piyao peï wae reta, piyekoueteta peï kuri. Echa’ä pepukata peï kuri.

22Jare che kuimbaerä ayeyapo wae, pe reta perowia cheré ramo, ïru wae reta peamɨtäata ñonoï jare pemombota reta iyuwi. Jare jeita reta mbaembae kachi wae pekotɨ, jare jeita pewe reta: ‘Añawasu ko.’

Erëi jukuärái uyapo reta pewe yawe, piyekoueteta peï kuri.

23Echa’ä Tumpa umɨñatimata oï pewe ara pe opaete mbaembae piporara wae rupi.

Jáeramo piyerowiaete jare pepɨakatu jukuärái piporara yawe. Añetete jukuärái wi jae reta tamɨkue reta uiporaraka arakae Tumpa iñee umɨmbeu wae reta pe.

24Erëi pe pikokatu wae reta, ¡pikuasɨta peï! Añaweño ko piyerowia peï pekorepoti re. Erëi taɨkue rupi mbaetɨ yeta ma oï mbae re piyerowia waerä.

25Jare pe añawe rupi peangapɨɨ kawi peï wae reta, ¡pikuasɨ parawete! Echa’ä uwäeta oï kuri ara piyembaɨ waerä.

Jare pe añawe rupi pepuka jare perorɨkatu peï wae reta, ¡pikuasɨ parawete! Echa’ä uwäeta oï kuri ara pepɨatɨtɨ waerä jare piyao waerä.

26Jare pikuasɨ parawete opaete wae uyemɨngeta kawi peré yawe. Jukuäraiño wi tamɨkue reta uyemɨngeta kawi Tumpa iñee umɨmbeuraanga wae reta re,” jei Jesús chupe reta.

Jesús yanemboe yaiparareko waerä yanderowaicho reta(Mateo 5.38-48, 7.12)

27Jare Jesús jei wi chupe reta: “Erëi pe piyapɨsaka peï chiñee re wae reta, che tae pewe kua: Peauta ko perowaicho reta, jare piyapota ikawi wae peamɨtäa wae reta pe,” jei.

28“Jare ïru wae reta uyepɨpeyu peré yawe, pereta ko chupe reta: ‘Tumpa tuyapo ikawi wae pewe.’ Jare ime yawe kía reta mbae ikawi mbae wae uyapo pewe wae, piyerure Tumpa pe jese reta,” jei.

29“Jare ime yawe kía nderowapete wae, erowa wi chupe jowaicho kotɨwa uipete ye waerä. Jare ime yawe kía niñepëwaka upɨ̈ro ndewi wae, jayawe emee chupe wi ndecamisa,” jei.

30“Jae ramiño wi ime yawe kía mbae ueka ndewe wae, emeeño chupe. Jare ime yawe kía nembaembae upɨ̈ro ndewi wae, emaeño jese. Awɨye mbae ere chupe,” jei.

31“Opaete kua mbaembae rupi che jae aï pewe kuärái: kërái pe reta pipota ïru wae reta uyapo pewe ikawi wae pemaerä, jukuärái wi pe reta piyapota ko ikawi wae chupe reta,” jei Jesús chupe reta.

32“Erëi pe reta peau yawe jokua perau wae retaño, ¿jokua re umɨñatimata ra pewe ikawi wae Tumpa? Ndarau. Echa’ä jeko kachi wae reta wi uyapo jukuärái,” jei.

33“Jare ikawi wae uyapo pewe wae reta peño piyapo yawe ikawi wae, ¿jokua re umɨñatimata ra pewe ikawi wae Tumpa? Ndarau. Echa’ä jeko kachi wae reta wi uyapo jukuärái,” jei.

34“Jare piporuka yawe mbae ïru wae pe, jokua perowia umɨñatima yeta pewe wae peño, ¿jokua re umɨñatimata ra pewe ikawi wae Tumpa? Ndarau. Echa’ä jeko kachi wae reta wi uyapo jukuärái,” jei chupe reta.

35“Erëi pe reta imeta ko peau perowaicho reta, jare piyapo ikawi wae chupe reta. Piporuka wi pembaembae chupe reta peäro mbae rewe umɨñatima waerä pewe jokua re,” jei. “Jukuärái piyapo yawe, Tumpa tuicha umɨñatimata oï pewe kuri, jare uyekuaata pe reta ko jae Tumpa imbaepuere tuichaete wae taɨ reta añetete wae,” jei. “Echa’ä Tumpa ipɨakawi oï opaete pewarä, yepe tëi jeta wae reta umee’ä etei yasurupái chupe jare jeko kachi wi.

36Pipararekota ko perapicha kërái peRu ara pe oï wae peparareko rami,” jei Jesús chupe reta.

Kërái ïru wae pe yayapo wae rupi uyeyapota oï yandewe(Mateo 7.1-5)

37Jare Jesús jei wi chupe reta: “Pipota’ä kía iñera waerä peré yawe, jayawe pe reta awɨye wi piñera kía re awe. Jae ramiño wi pipota’ä yawe kía jei waerä pewe, ‘Jupi ko Tumpa uiporaraka waerä ndewe,’ jayawe awɨye wi pere kía pe awe jukuärái,” jei. “Jare ime yawe kía ikawi mbae wae uyapo pewe wae, awɨye pemandúa chupe. Jare jukuärái jae ndarau imandúa pewe wi mbae ikawi mbae piyapo chupe wae re,” jei.

38“Mbaembae uata chupe wae pe pemeeta ko chupe, jare jukuäraiete wi uñemeeta pewe. Añetete jetaete ye ye uñemeeta pewe. Echa’ä kërái ïru wae pe piyapo wae rupi uyeyapota oï pewe wi,” jei chupe reta.

39Jayawe Jesús jei wi chupe reta umbɨjaanga rewe: “¿Këraita ra ko pëti jesa mbae wae uipoko uruwata yawe ïru jesa mbae wae? ¿Uasawita’ä yerá mokui rewe ɨwɨkua pe? Jayawe piparawo kawi peyupe pemboearä,” jei.

40“Pëti uyemboe wae ndarau uasa imboea iáramo rupi. Erëi uyemboe kawiete ma yawe, iyarakuaa katuta imboea rami,” jei chupe reta.

41Jare jei wi chupe reta umbɨjaanga rewe: “Nde neratangätu neï nemae waerä ɨtɨ michi wae neïru jesa pe oï wae re. Erëi ¿maera pa nde nemae’ä ɨwɨra puku nderesa pe oï wae re?” jei chupe reta.

42“Nde ndere: ‘Tëtara, taeki nderesa wi jokua ɨtɨ michi wae,’ ndere. Erëi ¿këraita pa ndepuere ndiyemɨngeta jukuärái nde ime yawe nenoi ɨwɨra puku wae nderesa pe? Jukuärái ndiyapo yawe, jayawe ndiyemɨngetaiño ko neï,” jei. “Che tae ndewe, tenonde eki rani ɨwɨra puku wae nderesa wi. Jare jayawe ramo nemae kawita ndepuere waerä ndeki ɨtɨ michi wae neïru jesa wi,” jei Jesús chupe reta umbɨjaanga rewe.

Ɨwɨra ía ikawi wae jare ía ikawi mbae wae(Mateo 7.17-20, 12.33-35)

43Jare Jesús jei wi chupe reta: “Pëti ɨwɨra ía ikawi umee wae ndarau umee ía ikawi mbae wae. Jae ramiño wi pëti ɨwɨra ía ikawi mbae umee wae ndarau umee ía ikawi wae.

44Echa’ä opaete ɨwɨra ía re ko yaikuaa,” jei. “Yaikuaa ñaï ndarau yaipoo ɨwa ɨwopëre jäka wi. Jae ramiño wi uva ndarau yaipoo kapiäti wi,” jei.

45“Jare jukuärái wi kía ipɨa ikawi oï wae onoi mbae ikawi wae ipɨa pe, jare joko wi omoë iñee ikawi wae,” jei. “Jare kía ipɨa ikawi’ä oï wae onoi ipɨa pe mbae ikawi mbae wae, jare joko wi omoë iñee ikawi mbae wae. Echa’ä yande pëti pëti wae yandepɨa pe oï wae rupi ko yayemɨngeta,” jei chupe reta.

Jesús jei wae uyapo wae reta tëta itape re oï iwapɨka wae rami ko(Mateo 7.24-27)

46Jare Jesús jei wi chupe reta: “¿Maera pa pere chewe ‘OreYa,’ erëi piyapo’ä che jae wae?” jei.

47“Ime yawe kía ou chekotɨ uyapɨsaka waerä cheré wae jare iko yawe che jae wae rupi, jae ko kuärái:

48Jae ko pëti kuimbae jëtarä uyapo wae rami,” jei. “Oyoo kɨpe oñono waerä tëta iwapɨkarä itape re. Jare opa ma jëta uyapo yawe, ama tuicha okɨ, jare ɨ uyembutuicha oo jare uyepete tëta re. Erëi tëta oa’ä etei, echa’ä iwapɨka itape re oï ramo,” jei. “Jukuärái rami ko che jae wae uyapo wae reta iyarakuaa katu ñonoï,” jei chupe reta.

49“Erëi ime yawe kía uyandu tëi kua chiñee wae jare mbaetɨ uyapo wae, jae ko ïru kuimbae jëtarä uyapo wae rami. Erëi jae oñono’ä jëta iwapɨkarä itape re. Jae uyapo jëtarä ɨwɨ iaramoño,” jei. “Jare opa ma jëta uyapo yawe, ama tuicha okɨ, jare ɨ uyembutuicha oo jare uyepete tëta re. Jare jupiwoiño opa umbɨyapara, jare opa uyembái opaetei,” jei. “Jukuärái rami ko chiñee uyandu tëi wae reta erëi uyapo’ä reta.” Jukuärái jei Jesús jokua jeta uyembatɨ ñonoï wae reta pe.

Blog
About Us
Message
Site Map

Who We AreWhat We EelieveWhat We Do

Terms of UsePrivacy Notice

2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.

Home
Gospel
Question
Blog
Help