Luka 7 - Samoan Contemporary New Testament

‘Ua Fa‘amālōlō e Iesu le ‘Au‘auna a le Ta‘ita‘i‘au Roma(Mata 8.5-13)

1‘Ua uma ‘ona fetalai atu o Iesu i nei mea uma i le nu‘u, ‘ona maliu atu ai lea o ia i Kapanaumi.

2Sa i inā le ta‘ita‘i‘au Roma na ma‘i lana ‘au‘auna sa pele ‘iā te ia, toeitiiti lava oti.

3‘Ina ‘ua fa‘alogo o ia i tala e uiga ‘iā Iesu, ‘ona ‘auina lea e ia nisi toeaina o Iutaia e ‘ai‘oi atu ‘iā te ia, ‘ina ‘ia maliu ane ma fa‘amālōlō i lana ‘au‘auna.

4‘Ua ō atu i latou ‘iā Iesu, ‘ona matuā ‘ai‘oi atu lea ‘iā te ia, “O le tagata lenei e matuā tatau lava ‘ona maua e ia lau fesoasoani;

5auā o se tagata alofa tele i lo tatou nu‘u; sa na faia fo‘i le sunako mo i tatou.”

6‘Ona ō lea o i latou ma Iesu; ‘ua latalata atu i latou i le fale, ‘ona tutuli mai lea e le ta‘ita‘i‘au ana uō e fai atu ‘iā te ia, “Le Ali‘i e, o ai a‘u nei o le a e maliu mai ai i lo‘u fale!

7O le ala fo‘i lea o lo‘u lē o‘o atu i ou luma. Tau lava o sau ‘upu e o‘o mai, ‘ona mālōlō ai lea o la‘u ‘au‘auna.

8Auā o a‘u fo‘i e i ai le isi e pule ‘iā te a‘u; a o lo‘o i ai fo‘i fitafita i lalo o la‘u pule. A ‘ou fa‘atonu atu i se isi e alu, ‘ona alu ai lea; pe fa‘atonu atu i le isi e sau, ‘ona sau ai lea; a ‘ou fa‘atonu atu fo‘i i la‘u ‘au‘auna, fai le mea lea, ‘ona fa‘apea lea ‘ona fai.”

9‘Ua ofo Iesu ‘ina ‘ua fa‘afofoga i nei ‘upu, ‘ua fāliu o ia ma fetalai atu i tagata e to‘atele sa mulimuli mai ‘iā te ia, “ ‘Ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, ‘ou te le‘i maua lava ‘iā Isaraelu se fa‘atuatua e fa‘apenei ‘ona tele!”

10‘Ua fo‘i atu i le fale i latou na ‘auina mai, ‘ona iloa lea e i latou ‘ua mālōlō le ‘au‘auna sa ma‘i.

‘Ua Fa‘aola e Iesu le Tama a le Fafine ‘ua Oti Lana Tane

11O le taeao ‘ua maliu atu Iesu i le ‘a‘ai e igoa o Naina; na o fa‘atasi fo‘i ma ia ona so‘o ma tagata e to‘atele.

12‘Ua latalata o ia i le faitoto‘a o le ‘a‘ai, ‘ae ulufafo mai loa le solo o le maliu. O lē ‘ua oti o le tama e to‘atasi a le fafine ‘ua oti lana tane; sa to‘atele fo‘i ni tagata mai le ‘a‘ai na ō mai ai.

13‘Ua silasila atu le Ali‘i i le tinā, ‘ona mutimutivale lea o lona alofa ‘iā te ia, ‘ua fai atu fo‘i, “ ‘Aua ‘e te tagi!”

14‘Ona maliu ane lea o ia ma pa‘i atu i le fata; ‘ona tutū ai lea o ē na amoina le fata. ‘Ona fetalai atu lea o Iesu, “Le taule‘ale‘a e, nofo ia i luga.”

15‘Ua nofo loa i luga lē na oti ma ‘ua tautala, ‘ona tu‘u atu ai lea o ia e Iesu i lona tinā.

16‘Ua matuā matata‘u i latou uma lava, ‘ua vivi‘i atu i le Atua, ‘ua fai ane, “ ‘Ua tula‘i mai se perofeta sili ia i tatou; i le ma lea, ‘ua asiasi mai le Atua e fa‘aola i lona nu‘u.”

17‘Ua salalau atu lenei tala e uiga ‘iā Iesu i Iutaia ma nu‘u uma lava o lo‘o tuā‘oi ai.

O Sāvali mai ‘iā Ioane le Papatiso(Mata 11.2-19)

18‘Ua ta‘u atu ‘iā Ioane nei mea uma lava e ona so‘o.

19‘Ona vala‘au atu lea o Ioane i ona so‘o e to‘alua, ma ‘auina atu i le Ali‘i e fesili i ai, “O oe ‘ea lenā o lē o le a maliu mai, pe matou te fa‘atali mo se isi?”

20‘Ua ō atu i lā‘ua ‘ua fai atu ‘iā Iesu, “ ‘Ua ‘auina mai i mā‘ua e Ioane le Papatiso e fesili atu, po o oe lenā o le a maliu mai pe matou te fa‘atali mo se isi?”

21O le taimi lava lenā sa fa‘amālōlō ai e Iesu tagata e to‘atele sa mama‘i i fa‘ama‘i ‘ese‘ese ma agaga leaga, ma fa‘apupula fo‘i i ē e tauaso.

22‘Ona tali atu lea o Iesu i ē na ‘auina mai e Ioane. “Inā o ia, ta‘u atu ‘iā Ioane mea ‘ua ‘oulua va‘ai ma fa‘alogo i ai, ‘ua pupula ē sa tauaso, ‘ua savavali ē sa pipili, o ē sa lepela ‘ua fa‘amālōlōina, ‘ua fa‘alogo ē sa tutuli, o ē na oti ‘ua toe fa‘atūina mai, ‘ua folafola fo‘i le Tala Lelei i ē e matitiva.

23O se tagata fo‘i e lē te‘ena a‘u, e manuia o ia.”

24‘Ua fo‘i i lā‘ua na ‘auina mai e Ioane, ‘ona fetalai atu loa lea o Iesu i tagata e uiga ‘iā Ioane, “ ‘Ina ‘ua ‘outou ō atu ‘iā Ioane i le vao tu‘ufua, o le ā se mea na ‘outou manatu o le ā ‘outou va‘aia? O se lau la‘au ‘ea ‘ua feluea‘iina i le matagi?

25Pe na ‘outou o ‘ea e matamata i ni ā? O le tagata ‘ea ‘ua ‘ofu i ‘ofu matagofie? Va‘ai ‘outou, o ē e ‘o‘ofu i ‘ofu fa‘apenā ma ola i le olaga solo lelei, tou te maua i maota o tupu.

26Pe na ‘outou o ‘ea e matamata i ni ā? O se perofeta ‘ea? O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu, e sili atu ia lenā i lo le perofeta.

27Auā fo‘i o Ioane lea o lo‘o fai mai ai le Tusi, ‘O lenei, ‘ou te ‘auina atu la‘u sāvali i ou luma, na te teuteua le ala mo oe.’Mala 3.1

28‘Ou te fai atu fo‘i ‘iā te ‘outou, e leai se isi o ē ‘ua fānanau mai i fafine e sili ‘iā Ioane; ‘ae peita‘i lē e aupito itiiti i le Mālō o le Atua, e sili lea ‘iā te ia.”

29(Na fa‘alogo ‘iā te ia le nu‘u uma lava ‘atoa ma ē e aolafoga, o i latou ia na fa‘amaonia le fai mea tonu o le Atua, ma sa papatisoina i latou e Ioane.

30A o faresaio ma a‘oa‘o tulafono, na te‘ena e i latou le fuafuaga a le Atua mo i latou, o lea na lē papatisoina ai i latou e Ioane.)

31“O le ā ‘ea se mea ‘ou te fa‘atusaina i ai tagata o lenei tupulaga? E tusa ‘ea i latou ma ni ā?

32‘Ua tusa i latou ma tamaiti ‘ua nofonofo i le malae ma fevala‘aua‘i, ‘Na ili atu a matou fa‘aili ‘ae tou te le‘i sisiva mai. Na matou taufaitagiauē, ‘ae tou te le‘i fētāgisi mai.’

33Na sau Ioane le Papatiso, na anapogi ma sa le inu i se uaina, ‘ona ‘outou fai ane lea, ‘ ‘Ua ‘iā te ia le temoni.’

34A ‘ua sau le Atali‘i o le Tagata, ‘ua ‘ai o ia ma inu, ‘ona ‘outou fai ane fo‘i lea, ‘ ‘Ia se‘i silasila! Se tagata ‘ina a taumafa ma le inu uaina, o le uō a ē e aolafoga ma tagata agasala!’

35‘Ae ui lava i lea, ‘ua fa‘amaonia le poto o le Atua e i latou uma o ē e usita‘i ‘iā te ia.”

O Iesu i le Fale o Simona le Faresaio

36‘Ua vala‘auina Iesu e le isi faresaio ‘ina ‘ia taumafa ma ia; ‘ua maliu atu Iesu i lona fale, ‘ona nofo ai lea o ia i lalo e taumafa.

37Sa i ai fo‘i le fafine agasala i le ‘a‘ai. ‘Ua fa‘alogo o ia o lo‘o taumafa Iesu i le fale o le faresaio, ‘ona aumai lea e ia o le fagu ‘ua gaosia i le ma‘a o le alapasa ‘ua tumu i le suāu‘u manogi;

38‘ua tu fo‘i o ia i tafatafa o vae o Iesu, ‘ua tagi ma fa‘asisina ifo ona loimata i vae o le Ali‘i, ma solo i ona lava lauulu; ‘ua sogi fo‘i i ona vae, ma fa‘au‘u i le suāu‘u manogi.

39‘Ua iloa lenei mea e le faresaio o lē na vala‘auina Iesu, ‘ona fa‘apea ifo lea o ia i lona loto, “ ‘Ana se perofeta lenei tagata se manū ‘ua na iloa o lenei fafine, o le fafine agasala.”

40‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te ia, “Simona e, e i ai le mea ‘ou te fia fai atu ai ‘iā te oe.”

‘Ua fai mai o ia, “ ‘Ua lelei, le a‘oa‘o e, fetalai mai ia.”

41‘Ona fetalai atu loa lea o Iesu, “Sa i ai le tagata fa‘a‘une tupe na ‘aitalafu ai isi tagata e to‘alua. Na ‘aitalafu e le isi le lima selau tālā, a o le isi e lima sefulu tālā.

42E leai se isi o lā‘ua na mafai ‘ona toe totogi atu o nei tupe; ‘ona fa‘amāgaloina lea o i lā‘ua uma e ia. Se‘i ta‘u mai lava po o ai o i lā‘ua ia o le a sili ‘ona alofa i le ali‘i fa‘a‘une tupe?”

43‘Ona tali atu lea o Simona, “O lo‘u manatu o lē na tele lana ‘aitalafu na fa‘amāgaloina.”

‘Ona fetalai atu lea o Iesu, “ ‘Ua sa‘o lau tali.”

44‘Ua fāliu atu Iesu i le fafine, ma ‘ua fetalai atu ia Simona, “Va‘ai la oe i le fafine lenei! Na ‘ou ulu mai i lou fale, ‘ae ‘e te le‘i aumai ni vai mo o‘u vae; a o ia nei, ‘ua na fufulu o‘u vae i ona loimata, ma solo i lona lava lauulu.

45‘E te le‘i fa‘afeiloa‘i a‘u i le sogi, a o ia nei, e le‘i mapu ‘ona sogi i o‘u vae talu lava lona ulufale mai.

46‘E te le‘i fa‘au‘u mai fo‘i lo‘u ulu i le suāu‘u, a o ia nei, ‘ua na fa‘au‘uina o‘u vae i le suāu‘u taugatā.

47O lea fo‘i ‘ou te fai atu ai, o le tele o lona alofa ‘ua fa‘amāgaloina ai ana agasala e tele, e pei ‘ona fa‘aalia nei; auā o lē ‘ua fa‘amāgaloina i se mea itiiti, e itiiti fo‘i lona alofa.”

48‘Ona fetalai atu lea o Iesu i le fafine, “ ‘Ua fa‘amāgaloina au agasala.”

49O isi fo‘i sa fa‘atasi ma ia i le laulau, ‘ua fa‘apea ifo i o latou loto, “O ai lenei tagata ‘ua na fa‘amāgalo agasala?”

50A ‘ua fetalai atu Iesu i le fafine, “ ‘Ua fa‘aolaina oe i lou fa‘atuatua. Alu ia oe ma le manuia.”

Blog
About Us
Message
Site Map

Who We AreWhat We EelieveWhat We Do

Terms of UsePrivacy Notice

2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.

Home
Gospel
Question
Blog
Help