Mareko 12 - Samoan Contemporary New Testament

O le Tala Fa‘atusa i ē Galulue i le Togāvine(Mata 21.33-46; Luka 20.9-19)

1‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te i latou i tala fa‘atusa: “Sa i ai le tagata na totō lona togāvine, ma ‘ua fai le pa e si‘osi‘o ai, ma ‘eli le lua e tu‘u ai le suāvine, ma fausia fo‘i le fale e nonofo ai ē leoleoina. ‘Ona tu‘uina atu lea e ia i tagata faigaluega e galulue ai ‘ae alu malaga.

2‘Ua o‘o i le taimi e matua ai vine, ‘ona ‘auina lea e ia le ‘au‘auna i ē e galulue i vine ‘ina ‘ia aumai lona vaega.

3A ‘ua pu‘eina o ia e i latou ma sasa ma tuli e aunoa ma se mea.

4‘Ona toe ‘auina atu lea e lē e ona le togāvine le isi ‘au‘auna, a ‘ua fetogia o ia e tagata galulue i vine ma ‘ua foa ai lona ulu, ‘ona ‘auina fua lea o ia ‘ua agaleagaina.

5‘Ua toe ‘auina atu fo‘i e lē ona le togāvine le isi ‘au‘auna, a ‘ua fasiotia o ia e i latou; sa fa‘apenā fo‘i ‘ona faia i isi e to‘atele, na sasaina nisi ‘ae fasiotia isi.

6‘Ona toe ai lea na o lona atali‘i e to‘atasi o lē ‘ua pele ‘iā te ia. ‘Ua i‘u ‘ina ‘auina atu o ia ‘iā te i latou, auā sa manatu le matai, ‘O le ā āva mai i latou ‘iā te ia.’

7Peita‘i ‘ua fetautalatala‘i tagata galulue i vine ma fa‘apea ane, ‘O le suli lenei! O mai tatou fasiotia o ia, ‘ona ‘avea ai lea o le togāvine ma tatou.’

8‘Ona pu‘ea lea o ia e i latou, ma fasiotia ma lafo i tua o le togāvine.

9“O le ā so ‘outou manatu i le mea o le ā faia e le matai? E sau o ia ma fasioti ē galulue i vine, ‘ae avatu le togāvine i nisi.

10Tou te le‘i faitau ‘ea i ‘upu nei i le Tusi:

‘O le ma‘a na lafoa‘iina e tufuga fai fale,

‘ua ‘avea lea ma ma‘a tulimanu aupitoaluga.

11O le mea lea ‘ua faia e le Ali‘i;

tatou te ofo pe a va‘ava‘ai atu i ai?’ ”

12‘Ona taumafai lea o ta‘ita‘i o Iutaia e pu‘eina Iesu ‘ina ‘ua iloa e i latou e fa‘atatau tonu ‘iā te i latou le tala fa‘atusa lenei. Peita‘i ‘ua fefefe i latou i tagata, o le mea lea na tu‘ua ai o ia e i latou ‘ae ō ‘ese.

O le Fesili e Uiga i le Faiga Lafoga(Mata 22.15-22; Luka 20.20-26)

13‘Ua ‘auina atu e i latou nisi o faresaio ma nisi o le vaega a Herota e fesili tofotofo ‘iā te ia.

14‘Ua ō mai i latou ‘iā te ia ma fai mai, “Le A‘oa‘o e, ‘ua matou iloa o oe o le tagata fa‘amaoni, auā ‘e te lē fa‘a‘au‘au fo‘i i se tagata; ‘ua e a‘oa‘o ma le fa‘amaoni le finagalo moni o le Atua, e sa ‘ea ‘ona avatu lafoga ‘iā Kaisara pe leai?”

15‘Ua silafia e Iesu la latou togafiti, ‘ona tali atu lea o ia, “Aiseā ‘ua ‘outou taumafai ai e maileia a‘u? Aumai se tupe se‘i ‘ou va‘ai i ai.”

16‘Ona ‘aumaia lea e i latou ‘iā te ia le tupe; ‘ona fesili atu lea o ia, “O ai e ona le fa‘atusa ma le igoa lea o lo‘o i le tupe?”

‘Ona tali mai lea o i latou, “O Kaisara.”

17‘Ona fetalai atu lea o Iesu, “ ‘Ia avatu ‘iā Kaisara mea a Kaisara, ‘ia ‘outou avatu fo‘i i le Atua mea a le Atua.”

‘Ona ofo ai lea o i latou ‘iā te ia.

O le Fesili e Uiga i le Toetū nai e ‘ua oti(Mata 22.23-33; Luka 20.27-40)

18‘Ua ō mai ‘iā Iesu nisi Satukaio, o ē e tāofi e leai se toetū nai ē ‘ua oti, ma fesili mai ‘iā te ia,

19“Le A‘oa‘o e, ‘ua fa‘atonuina i matou e Mose: ‘ ‘Āfai e oti se tane ma tu‘ua lana avā ‘ae leai se fānau, e tatau la ‘ona toe nonofo lona uso ma le fafine lea ‘ina ‘ia maua ai se fānau ma lē ‘ua oti.’

20Sa i ai le uso tama e to‘afitu, na faiavā le ulumatua, ‘ae na oti ‘ae leai se fānau.

21‘Ona faiavā lea o le uso lona lua i le fafine lava lea, ‘ae na oti fo‘i ‘ae leai se fānau. Na fa‘apea fo‘i i lona tolu,

22e o‘o lava i le ui‘i, na oti uma i latou ‘ae leai se fānau. Mulimuli ane, ‘ona oti ai lea o le fafine.

23O lenei la, a o‘o ‘ina toe tutū mai e ‘ua oti, o ai o i latou nei o le ā nonofo ma le fafine? Auā o i latou uma lava na faiavā ‘iā te ia.”

24‘Ona tali atu lea o Iesu ‘iā te i latou, “E lē tioa tele lo ‘outou sesē, ‘ona e lē gata ‘ina ‘outou lē malamalama i le Tusi Pa‘ia ‘ae tou te lē manino fo‘i i le mana o le Atua.

25Tou te lē iloa ‘ea a toe tutū mai e ‘ua oti o le ā pei i latou o agelu i le lagi, e lē faiavā pe nofo tane.

26A o le matā‘upu e uiga i le toe tutū mai o ē ‘ua oti, tou te le‘i faitau ‘ea i le Tusi a Mose e uiga i le la‘au na mū? O lo‘o tusia ai na fetalai atu le Atua ia Mose, ‘O a‘u o le Atua o Aperaamo, o le Atua o Isaako o le Atua fo‘i o Iakopo.’Eso 3.6

27O lona uiga, o ia o le Atua o ē ola ‘ae lē o ē oti. ‘Ua ‘outou matua sesē lava!”

O le Poloa‘iga Sili(Mata 22.34-40; Luka 10.25-28)

28Sa i ai le isi a‘oa‘o tulafono sa fa‘alogologo i le talatalanoaga a Iesu ma Satukaio. Na iloa e ia le sa‘o o tali a Iesu, ‘ona fesili ane lea o ia ‘iā Iesu, “O lē fea poloa‘iga e sili i poloa‘iga uma?”

29‘Ua tali atu Iesu, “O le poloa‘iga e aupito sili lenei: ‘Fa‘alogo mai ia Isaraelu e, o le Ali‘i lo tatou Atua o le Ali‘i e to‘atasi o ia.

30‘Ia e alofa atu i le Ali‘i lou Atua ma lou loto ‘atoa, ma lou agaga ‘atoa, ma lou mafaufau ‘atoa ma lou malosi ‘atoa.’

31O lona lua o poloa‘iga sili: ‘ ‘Ia e alofa atu i lē lua te tuā‘oi e pei o oe lava ‘iā te oe.’ O poloa‘iga na e aupito sili.”

32‘Ona fai mai lea o le a‘oa‘o tulafono ‘iā Iesu, “Le A‘oa‘o e, e moni lava le mea ‘ua e fetalai mai ai; auā e to‘atasi lava le Atua, e leai ma se isi.

33O le mea lea e tatau ai i le tagata ‘ona alofa i le Atua ma le loto ‘atoa, ma le mafaufau ‘atoa, ma le malosi ‘atoa; ma ‘ia alofa i lē la te tuā‘oi e pei o ia lava ‘iā te ia. E sili atu lenā i lo taulaga mū ‘atoa ma isi taulaga uma.”

34‘Ua silafia e Iesu le atamai o lana tali, ‘ona fetalai atu lea o ia ‘iā te ia, “E le o vāvāmamao oe ma le Mālō o le Atua.”

Talu ai i lea taimi e le‘i toe taumafai se isi e fesili atu ‘iā te ia.

O le Fesili e Uiga i le Keriso(Mata 22.41-46; Luka 20.41-44)

35A o a‘oa‘o atu Iesu i le malumalu, sa fesili atu o ia, “E fa‘apefea ‘ona fai mai a‘oa‘o tulafono o le Keriso o le atali‘i o Tavita?

36A o Tavita lava ia na fa‘agae‘etia e le Agaga Pa‘ia ma fai ane ai:

‘ ‘Ua fetalai mai le Ali‘i i lo‘u Ali‘i:

Ia e nofo i lo‘u itū taumatau,

se‘ia ‘ou tu‘uina ou fili i lalo o ou vae.’

37‘Ua ta‘ua o ia e Tavita o lona Ali‘i; e fa‘apefea la ‘ona ‘avea o ia ma ona atali‘i?”

O le Lapata‘iga a Iesu Ona o A‘oa‘o Tulafono(Mata 23.1-36; Luka 20.45-47)

Sa fa‘alogo ma le fiafia tele tagata ‘iā Iesu.

38Na a‘oa‘o atu Iesu i tagata ma fetalai atu, “ ‘Ia ‘outou fa‘aeteete mo a‘oa‘o tulafono, o ē e manana‘o e feoa‘i ma o latou ‘ofu talaloa ma ‘ia fa‘aaloaloina i latou i nofoaga faitele.

39‘Ua filifili fo‘i e i latou nofoa sili i sunako ma nofoaga sili i taumafataga.

40‘Ua fao e i latou fale o fafine ‘ua oti a latou tane; ‘ua faia fo‘i a latou tatalo u‘umi fa‘alialiavale; ‘ua atili ai ‘ona tele lo latou fa‘asalaga.”

O le Foa‘i a le Fafine ‘ua oti Lana Tane(Luka 21.1-4)

41Sa nofo Iesu e feagai tonu ma le mea e teu ai tupe, ma silasila atu i tagata e to‘atele o lo‘o foa‘i atu a latou meaalofa. E to‘atele ē mau‘oloa sa foa‘i atu mea e tele;

42‘ona sau ai lea o le isi fafine mativa ‘ua oti lana tane ma foa‘i atu tupe iti ‘apamemea e lua, pe tusa lona aogā ma le sene e tasi.

43‘Ona vala‘au atu lea o ia i ona so‘o, ‘ua fa‘apea atu, “O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, o le foa‘i a le fafine mativa ‘ua oti lana tane na tu‘u i totonu o le mea e teu ai tupe e sili atu lea i lo tagata uma na tu‘uina atu a latou foa‘i.

44Auā o i latou uma nā ‘ua foa‘i atu sina vaega o a latou ‘oloa e tele; a o le fafine mativa lenei ‘ua na foa‘i atu mea uma sa ola ai o ia.”

Blog
About Us
Message
Site Map

Who We AreWhat We EelieveWhat We Do

Terms of UsePrivacy Notice

2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.

Home
Gospel
Question
Blog
Help