Mareko 10 - Samoan Contemporary New Testament

‘Ua A‘oa‘o atu Iesu e Uiga i le Tatalaina o Fa‘aipoipoga(Mata 19.1-12; Luka 16.18)

1‘Ona tu‘ua lea e Iesu o lea mea ‘ae maliu atu i le itūmālō o Iutaia ma tala atu o Ioritana. ‘Ona toe potopoto ane lea o tagata e to‘atele ‘iā te ia, ‘ona a‘oa‘o atu lea o ia ‘iā te i latou e pei lava o lana masani.

2Na ō ane nisi faresaio e tofotofo ‘iā te ia ma fesili ane pe taga i le tulafono ‘ona fa‘ate‘a e le tane lana avā.

3A ‘ua tali atu Iesu ‘iā te i latou, “Fai mai o le ā Mose e uiga i lenā matā‘upu?”

4‘Ona fai atu lea o i latou, “Na fa‘atagaina e Mose le tete‘a o ulugali‘i pe ‘āfai e tusia e le tane se tusi e fa‘amaonia ai le tatalaina o le fa‘aipoipoga.”

5‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te i latou, “ ‘Ona o le faigatā o ‘outou loto na tusi ai e Mose lenei poloa‘iga.

6‘Ae talu mai le amataga, na faia e le Atua i lā‘ua, o le tane ma le fafine.

7O le pogai lea o le tu‘ua e le tane o lona tamā ma lona tinā ‘ae fa‘atasi ma lana avā,

8‘ona ‘avea ai lea o i lā‘ua ma tino e tasi. O lea e le toe to‘alua i lā‘ua a ‘ua tino e tasi.

9O le mea lea, o ē ‘ua fa‘atasia e le Atua, ‘aua ne‘i fa‘atete‘aina e se tagata.”

10‘Ua fo‘i i latou i le fale ‘ona toe fesili ane fo‘i lea o ona so‘o ‘iā te ia e uiga i lea matā‘upu.

11‘Ua fetalai atu o ia ‘iā te i latou, “O le tagata na te fa‘ate‘aina lana avā ‘ona ‘ua fia faiavā i se isi fafine, ‘ua mulilua o ia;

12e fa‘apea fo‘i i se fafine ‘ua na fa‘ate‘aina lana tane ‘ona ‘ua fia fai tane i se isi tamaloa, ‘ua mulilua fo‘i o ia.”

‘Ua Fa‘amanuia e Iesu Tamaiti(Mata 19.13-15; Luka 18.15-17)

13Na ‘aumaia e nisi tagata tamaiti ‘iā Iesu ‘ina ‘ia pa‘i atu o ia ‘iā te i latou; a ‘ua vavao e so‘o.

14Peita‘i ‘ua silafia e Iesu, ‘ona tigā ai lea o lona finagalo ma ‘ua fetalai atu i ona so‘o, “Tu‘u pea ia o tamaiti e ō mai ‘iā te a‘u, ‘aua le vavaoina i latou; auā e fa‘apei o i latou nei ē o i le Mālō o le Atua.

15O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, so o se isi lava na te lē talia le Mālō o le Atua e pei ‘ona talia e se tamaitiiti; e le sao lava o ia i ai.”

16‘Ona si‘i lea e ia tamaiti, ‘ua fa‘ae‘e fo‘i ‘ona ‘a‘ao i o latou luga ma fa‘amanuia atu ‘iā te i latou.

O le Tamaloa Mau‘oloa(Mata 19.16-30; Luka 18.18-30)

17A o maliu atu Iesu i le ala, sa momo‘e ane le isi tagata ma to‘otuli i ona luma ma fesili mai ‘iā te ia, “Le A‘oa‘o lelei e, o le ā se mea ‘ou te faia ‘ina ‘ia ‘ou maua ai le ola fa‘avavau?”

18‘Ua fetalai atu Iesu ‘iā te ia, “O le ā le mea ‘e te ta‘ulelei mai ai a‘u? E leai se isi e lelei vaganā le to‘atasi, o le Atua lea.

19‘Ua e iloa poloa‘iga: ‘Aua ‘e te fasioti tagata, ‘aua ‘e te mulilua, ‘aua ‘e te gaoi, ‘aua ‘e te molimau pepelo, ‘aua ‘e te agaleaga, ia e āva i lou tamā ma lou tinā.”

20‘Ona tali atu lea o ia, “Le A‘oa‘o e, na ‘ou tausia mai lava nei mea uma a o ou tamaitiiti se‘ia o‘o mai i le asō.”

21‘Ua silasila atu Iesu ma le alofa ‘iā te ia ma fetalai atu, “Toe tasi le mea e le o ‘iā te oe: Inā alu ia ma fa‘atau atu au mea uma ma foa‘i atu le tupe i tagata matitiva, ‘ona e maua lea o le ‘oloa i le lagi, ‘ona e sau ai lea ma mulimuli mai ‘iā te a‘u.”

22‘Ua fa‘alogo atu o ia i lenā ‘upu ‘ona alu ‘ese ai lea ma le fa‘anoanoa; auā e tele ana ‘oloa.

23‘Ua silasila solo Iesu i ona so‘o ‘ona fetalai atu lea ‘iā te i latou, “E matuā faigatā ‘ona sao atu le tagata mau‘oloa i le Mālō o le Atua.”

24‘Ona ofo ai lea o so‘o i ana ‘upu. A ‘ua toe fetalai atu Iesu ‘iā te i latou, “La‘u fānau e, e matuā faigatā ‘ona sao atu i le Mālō o le Atua.

25E faigofie i le kamela ‘ona ui atu i le pū o le nila, ‘ae faigatā i le tagata ‘ua mau‘oloa ‘ona sao atu i le Mālō o le Atua.”

26‘Ona matuā taufaiofo ai lea o ona so‘o ma fai ane, “O ai la e mafai ‘ona fa‘aolaina?”

27‘Ua silasila atu Iesu ‘iā te i latou, ‘ona fetalai atu lea, “E le mafaia e tagata vaganā le Atua, auā e mafaia e le Atua mea uma.”

28‘Ona fai mai lea o Peteru ‘iā te ia, “ ‘Ua matou tu‘ua mea uma ‘ae mulimuli atu ‘iā te oe.”

29‘Ona tali atu lea o Iesu, “O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, o se tagata ‘ua na tu‘ua lona fale po o uso, po o tuafafine, po o le tamā, o le tinā, po o le fānau, po o fanua, ‘ona o a‘u ma le Tala Lelei.

30E maua lava e ia ta‘isautuaselau i le olaga nei o fale ma uso ma tuafafine ma tinā ma fānau ma fanua fa‘atasi ma sauāga, ‘atoa ma le ola fa‘avavau i le olaga a sau.

31Peita‘i e to‘atele ē o lo‘o muamua nei o le ā ‘avea ma ē e mulimuli; e to‘atele fo‘i ē o lo‘o mulimuli o le a ‘avea ma ē e muamua.”

O Lona Tolu o A‘oa‘oga a Iesu i Lona Maliu(Mata 20.17-19; Luka 18.31-34)

32A o aga‘i a‘e i latou i Ierusalema, sa muamua atu Iesu i luma o ona so‘o; o le mea lea na matuā ofo ai i latou, o i latou fo‘i o ē na mulimuli atu ‘ua matuā fefefe lava. ‘Ona ta‘ita‘iina lea e Iesu ona so‘o e to‘asefulu ma le lua, ma ta‘u atu ‘iā te i latou mea o le a tutupu ‘iā te ia.

33‘Ua fetalai atu Iesu ‘iā te i latou, “A tatou ō atu i Ierusalema o le a tu‘uina atu le Atali‘i o le Tagata i ositaulaga sili ma a‘oa‘o tulafono. O le ā fa‘asalaina o ia e i latou i le oti ma tu‘uina atu o ia i tagata o nu‘u ‘ese.

34O le ā tauemu i latou ‘iā te ia, ma tu‘ufeanu ma sasa ma fasioti ‘iā te ia; ‘ae a mavae aso e tolu ‘ona toetū mai lea o ia.”

O le Olega a Iakopo ma Ioane(Mata 20.20-28)

35‘Ona ō ane lea o le fānau a Sepetaio o Iakopo ma Ioane ‘iā Iesu ma fai ane ‘iā te ia, “Le A‘oa‘o e, ‘ua ma manana‘o ia e faia mo i mā‘ua le mea o le ā ma ōle atu ai.”

36‘Ona fesili atu lea o Iesu ‘iā te i lā‘ua, “O le ā se mea ‘ou te faia mo ‘oulua?”

37‘Ua tali mai i lā‘ua, “ ‘Ia e fa‘anonofoina i mā‘ua, o le isi i lou itū taumatau ma le isi i lou itū tauagavale i lou mamalu.”

38‘Ua fetalai atu Iesu ‘iā te i lā‘ua, “Lua te le o malamalama i le mea o lo‘o ‘oulua ōle mai ai. Lua te mafaia ‘ea ‘ona inu i le ipu ‘ou te inu ai, ma papatisoina i le papatisoga e papatisoina ai a‘u?”

39‘Ona tali mai lea o i lā‘ua, “Ma te mafaia lava.”

‘Ua fetalai atu Iesu ‘iā te i lā‘ua, “Lua te feinu lava i le ipu ‘ou te inu ai, ma papatisoina fo‘i i le papatisoga e papatisoina ai a‘u.

40Peita‘i, o e nonofo i lo‘u itū taumatau ma lo‘u itū tauagavale e le o a‘u ‘ou te filifilia; a o lo‘u Tamā na te saunia i latou.”

41‘Ua fa‘alogo ai isi so‘o e to‘asefulu, ‘ona ita ai lea o i latou ia Iakopo ma Ioane.

42‘Ona vala‘au atu lea o Iesu ‘iā te i latou e ō ane ‘iā te ia, ma ‘ua fetalai atu, “ ‘Ua ‘outou iloa o tagata ‘ua ta‘ua o ē e pule i tagata o nu‘u ‘ese ‘ua faia e i latou amio a tagata pule; o i latou fo‘i o ē ‘ua ta‘ua o ta‘ita‘i ‘ua fiafia i latou e ‘avea ma pule i tagata.

43‘Ae le fa‘apenā ‘outou; a o lē e mana‘o i le tulaga pule ‘iā te ‘outou, ia ‘avea o ia ma ā ‘outou ‘au‘auna;

44o lē e fia muamua ‘iā te ‘outou ia ‘avea o ia ma tautua a tagata uma.

45Auā e le‘i sau le Atali‘i o le Tagata ‘ina ‘ia ‘au‘auna mai tagata ‘iā te ia a ‘ia ‘au‘auna atu o ia ma foa‘i atu lona ola e ‘avea ma togiola mo tagata e to‘atele.”

‘Ua Fa‘apupula e Iesu Mata o le Tauaso o Patimaio(Mata 20.29-34; Luka 18.35-43)

46‘Ua o‘o i latou i Ieriko, o le ā tuana‘i atu fo‘i Ieriko e ia ‘atoa ma ona so‘o ma tagata e to‘atele, a ‘ua nofo mai i le auala le tauaso o Patimaio, le atali‘i o Timaio, o lo‘o ‘aisi i ni mea mo ia.

47‘Ua fa‘alogo o ia o lo‘o alu ane Iesu le Nasareta, ‘ona ‘alaga ai lea, “Iesu e, le Alo o Tavita e, ia e alofa mai ‘iā te a‘u.”

48A ‘ua vavao o ia e tagata ma fa‘atonu atu ia filemū; a ‘ua atili ai ‘ona ‘alaga leo tele o ia, “Le Alo o Tavita, ia e alofa mai ‘iā te a‘u.”

49‘Ua tu Iesu ma fetalai atu, “Vala‘au e sau.”

‘Ona vala‘au lea o i latou i le tauaso ma fai atu i ai, “Loto tele ia. Tu i luga, ‘ua vala‘au Iesu ‘iā te oe.”

50‘Ona tu‘u ‘ese lea e ia lona ‘ofu tele, ‘ua tu i luga ma sau ‘iā Iesu.

51‘Ua fesili atu Iesu ‘iā te ia, “O le ā se mea ‘e te mana‘o i ai ‘ou te faia mo oe?”

‘Ona tali mai lea o le tagata tauaso, “Le A‘oa‘o e, ia toe va‘ai o‘u mata.”

52‘Ua fetalai atu Iesu ‘iā te ia, “Inā alu ia, ‘ua fa‘amālōlōina oe i lou fa‘atuatua.”

‘Ona va‘ai loa lea o ona mata ma ‘ua mulimuli atu ‘iā Iesu i le ala.

Blog
About Us
Message
Site Map

Who We AreWhat We EelieveWhat We Do

Terms of UsePrivacy Notice

2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.

Home
Gospel
Question
Blog
Help