1O le Tala Lelei lenei ‘iā Iesu Keriso, o le Alo o le Atua.
2Na amata e pei ona tusia e le perofeta o Isaia:
“ ‘Ua fetalai mai le Atua,
O lenei, o le a ‘ou ‘auina atu la‘u savali i ou luma na te teuteuina lou ala.’
3O le leo o lē o lo‘o ‘alaga i le vao tu‘ufua;
‘Sauni le ala mo le Ali‘i,
Teuteu ia lelei lona ala.’ ”
4O lea na tula‘i ai Ioane i le vao tu‘ufua ma papatiso tagata ma tāla‘i atu e fa‘apea: “Inā salamō ia ma ‘ia papatisoina nei ‘outou, ‘ona fa‘amāgaloina lea e le Atua a ‘outou agasala.”
5Na ō atu fo‘i le itūmālō ‘atoa o Iutaia ma tagata o Ierusalema e fa‘alogologo ‘iā Ioane. Sa fa‘aali atu fo‘i ma le loto salamō ‘iā te ia a latou agasala, ‘ona papatisoina ai lea o i latou i le vaitafe o le Ioritana.
6O lavalava o Ioane sa faia i fulufulu kamela ma le fusipa‘u i lona sulugātiti; sa ‘ai fo‘i o ia i se akerise ma le meli vao.
7‘Ua ta‘u atu fo‘i e ia i tagata e fa‘apea: “E i ai le tagata o lo‘o mulimuli mai e sili lona tāua, e o‘o lava i ona se‘evae e le tatau ‘iā te a‘u ‘ona ‘ou tatalaina.
8O a‘u ‘ou te papatisoina ‘outou i le vai, a o ia o le a na papatisoina ‘outou i le Agaga Pa‘ia.”
O le Papatisoga ma Fa‘aosoosoga o Iesu(Mata 3.13-4.11; Luka 3.21-22; 4.1-13)9‘Ua mavae nai aso ‘ona maliu atu ai lea o Iesu mai Nasareta o i Kalilaia, ‘ua papatisoina fo‘i o ia e Ioane i le Ioritana.
10‘Ina ‘ua maliu a‘e Iesu nai le vai, sa silafia e ia o le lagi ‘ua avanoa, ma le Agaga e foliga i se lupe ‘ua afio ifo i ona luga.
11‘Ua fa‘alogoina fo‘i le si‘ufofoga mai le lagi: “O lo‘u atali‘i oe, ‘ou te alofa ‘iā te oe.”
12‘Ona u‘una‘iina lea o ia e le Agaga ‘ina ‘ia maliu atu i le vao tu‘ufua.
13E fasefulu aso sa i ai o ia i inā ma sa fa‘aosoosoina ai e Satani. Sa i ai fo‘i manu fe‘ai fa‘atasi ma ia, ‘ae sa ō mai agelu ma ‘au‘auna atu ‘iā te ia.
‘Ua Vala‘auina e Iesu Tagata Faifaiva e To‘afa(Mata 4.12-22; Luka 4.14-15; 5.1-11)14A o saisaitia Ioane i le falepuipui, sa maliu atu Iesu i Kalilaia, ma tāla‘i atu le Tala Lelei mai le Atua.
15‘Ua fa‘apea atu, “O le taimi tonu lenei, ‘ua latalata mai le Mālō o le Atua. Inā salamō ia ma talia le Tala Lelei.”
16A o maliu ane Iesu i autafa o le vaituloto o Kalilaia, sa silafia e ia tagata faifaiva e to‘alua, o Simona ma lona uso o Anetere‘a, o lo‘o fagogota i lo la ‘upega.
17‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te i lā‘ua, “O mai ia o le a ‘ou ‘avea ‘oulua ma faifaiva i tagata.”
18Na tu‘ua loa lo la ‘upega ‘ae mulimuli atu ‘iā te ia.
19E le‘i mamao tele atu i luma, ‘ae toe va‘aia fo‘i le isi uso e to‘alua, o Iakopo ma Ioane, o atali‘i o Sepetaio; sa i le va‘a i lā‘ua o lo‘o fōnofōno o latou ‘upega.
20Na vala‘auina i lā‘ua e Iesu, ‘ona la tu‘ua loa lea o lo la tamā o Sepetaio i le va‘a fa‘atasi ma ‘au‘auna ‘ae mulimuli atu ‘iā Iesu.
O le Tamaloa ‘ua i ai le Agaga Leaga(Luka 4.31-37)21‘Ua o‘o atu i latou i le ‘a‘ai o Kapanaumi, ‘ona maliu atu ai lea o Iesu i le sunako i le aso Sapati, ma a‘oa‘o atu ai.
22O ē na fa‘alogo ‘iā te ia sa matuā ofo i le ala na a‘oa‘o atu ai o ia; auā ‘ua a‘oa‘o atu o ia ‘iā te i latou fa‘apei o se ‘ua i ai le pule ‘ae le pei o a‘oa‘o tulafono.
23O totonu lava o le sunako na ‘alaga mai ai le tagata ‘ua i ai le agaga leaga,
24fai mai, “Iesu e, le Nasareta! O le ā lau fe‘au ‘iā te i matou? ‘Ua e sau ‘ea e fa‘aumatia i matou? ‘Ou te iloa oe, o oe o le Tagata Pa‘ia mai le Atua.”
25‘Ona vavao lea e Iesu le agaga ma fai atu, “Filemū ia ma alu i fafo.”
26‘Ona lūlūina lea o le tagata e le agaga leaga, ‘ua fa‘ataiō ma le leo tele, ‘ona alu lea o ia i fafo.
27‘Ua ofo i latou uma, ‘ona fesili lea o le isi i le isi. “O le ā lenei mea? O se a‘oa‘oga fou lava o lo‘o i ai fa‘atasi ma le pule! E o‘o lava i agaga leaga ‘ua usiusita‘i i latou i ana fa‘atonuga.”
28Sa vave ‘ona fa‘asalalauina e tagata le tala i lenei mea i itū uma o Kalilaia.
‘Ua Fa‘amālōlōina e Iesu Tagata e To‘atele(Mata 8.14-17; Luka 4.33-41)29‘Ua tu‘ua e i latou le sunako ‘ae ō atu i le fale o Simona ma Anetere‘a, ‘ua o fa‘atasi fo‘i ma i latou Iakopo ma Ioane.
30‘Ina ‘ua taunu‘u atu Iesu i le fale, sa ta‘u ane loa ‘iā te ia o lo‘o ma‘i le tinā o le avā a Simona i le ma‘i fiva.
31‘Ona maliu atu lea o Iesu ‘iā te ia, ‘ua tago i lona lima ma fa‘atū ‘iā te ia. ‘Ona malosi loa lea o ia, ma ‘ua ‘au‘auna ‘iā te i latou.
32‘Ina ‘ua goto le la i lea lava afiafi, sa aumai e tagata ‘iā Iesu i latou uma o ē mama‘i ‘atoa ma ē na i ai temoni.
33‘Ua fa‘apotopoto ane le nu‘u uma i lumāfale.
34‘Ona fa‘amālōlōina ai lea e Iesu o le to‘atele o ē na mama‘i i ma‘i ‘ese‘ese ma tuli ‘ese temoni. ‘Ua le fa‘atagaina fo‘i e ia temoni e tautala ‘ona ‘ua latou iloa o ia.
‘Ua Tāla‘i Iesu i Kalilaia(Luka 4.42-44)35O le vaveao lava o le aso na soso‘o ai na maliu ‘ese ai Iesu mai le fale. ‘Ona maliu atu lea o ia i tua o le ‘a‘ai i le mea tu‘ufua, ma tatalo ai.
36A ‘ua ō atu Simona ma i latou uma sa fa‘atasi ma ia e sā‘ili ‘iā te ia.
37Na maua o ia e i latou ‘ona latou fai atu lea, “O lo‘o sā‘ili tagata uma ‘iā te oe.”
38A ‘ua tali atu Iesu, “E tatau ‘ona tatou o i nisi nu‘u ‘ina ‘ia ‘ou tāla‘i atu le Tala Lelei ‘iā te i latou, auā o le mea lea na ‘ou sau ai.”
39O lea na malaga atu ai o ia i itū uma o Kalilaia ma tāla‘i atu i o latou sunako ma tuli ‘ese temoni.
‘Ua Fa‘amālōlōina le Lepela e Iesu(Mata 8.1-4; Luka 5.12-16)40‘Ua alu ane le lepela ‘iā Iesu, ‘ua to‘otuli, ma ‘ai‘oi mai ‘iā te ia mo se fesoasoani. ‘Ua fai mai o ia, “ ‘Āfai e tusa ai ma lou finagalo se‘i e fa‘amālōlō mai ‘iā te a‘u.”
41‘Ona alofa mutimutivale lea o Iesu ‘iā te ia, ‘ua ‘a‘apa atu lona lima ma pa‘i atu ‘iā te ia. ‘Ua fa‘apea atu, “ ‘Ou te loto i ai, inā mālōlō ia oe.”
42‘Ona te‘a loa lea o lona ma‘i ma ‘ua mālōlō.
43A o le‘i tu‘uina atu o ia e alu, sa lapata‘iina o ia e Iesu,
44ma fai atu, “ ‘Aua ne‘i e ta‘u atu lenei mea i se isi; a ‘ia e alu nei i le ositaulaga se‘i va‘ai ‘iā te oe, ma faia fo‘i le taulaga na poloa‘iina e Mose e fai ma fa‘amaoniga i tagata ‘ua fa‘amālōlōina oe.”
45A ‘ua alu o ia ‘ua matuā fa‘asalalau atu le tala. O lea na le mafai ai e Iesu ‘ona toe maliu atu fa‘aaliali i le ‘a‘ai, a ‘ua nofo i mea tu‘ufua, ‘ae sa ō atu lava tagata ‘iā te ia mai nu‘u uma.
Who We AreWhat We EelieveWhat We Do
2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.