Luka 2 - Samoan Contemporary New Testament

O le Fānau mai o Iesu(Mata 1.18-25)

1O aso lava ia na o‘o mai ai le poloa‘iga a Kaisara Aokuso, ‘ina ‘ia tusia tagata uma o le lalolagi.

2Na faia lenei ulua‘i tusigāigoa a o ‘avea Kurenio ma kovana i Suria.

3‘Ua ō atu tagata uma ‘iā latou lava ‘a‘ai, ‘ina ‘ia tusia ai o latou igoa.

4‘Ua alu a‘e fo‘i Iosefa mai Kalilaia, mai le ‘a‘ai o Nasareta, i Iutaia i le ‘a‘ai a Tavita e igoa o Peteleema; auā o Iosefa e tupuga mai i le ‘āiga ma le gafa o Tavita,

5‘ina ‘ia tusia fa‘atasi o la igoa ma Maria, lē ‘ua uma ‘ona la fa‘amau, ma ‘ua tō fo‘i o ia.

6E o‘o lava i le taimi na fānau ai Maria o i ai pea i lā‘ua i Peteleema.

7‘Ua fānaua e ia lana tama ulumatua; ‘ua ia ‘aui ‘iā te ia i le ‘ie, ma fa‘ata‘oto i le mea e fafaga ai manu, auā sa leai se avanoa mo i latou i le fale talimālō.O Leoleo Mamoe ma Agelu

8Sa i le vao o lea nu‘u leoleo mamoe; sa nonofo ai i lea po ma leoleo po la latou lafu mamoe.

9‘Ona fa‘aali lea i ai o le agelu a le Ali‘i, ma ‘ua fa‘aalia fo‘i ‘iā te i latou le mamalu o le Ali‘i, ‘ona matuā matata‘u ai lea o i latou.

10A ‘ua fai mai le agelu ‘iā te i latou, “ ‘Aua tou te matata‘u; auā ‘ou te avatu ‘iā te ‘outou le tala lelei e ‘oli‘oli tele ai tagata uma!

11O le aso nei lava ‘ua fānau ai i le ‘a‘ai a Tavita lo ‘outou Fa‘aola, o le Ali‘i lea o Keriso.

12O le fa‘ailoga lenei tou te iloa ai: o le a maua e ‘outou le pepe o ‘aui i le ‘ie, ma o lo‘o ta‘oto i le mea e fafaga ai manu.”

13‘Ona fa‘afuase‘i lea ‘ona fa‘atasi ma le agelu le ‘au agelu mai le lagi e to‘atele, ‘ua vivi‘i i le Atua ma fai ane,

14“ ‘Ia vi‘ia le Atua i mea aupitoaluga,

ma ‘ia manuia tagata uma o le lalolagi ‘ua fiafia i ai o ia.”

15‘Ina ‘ua fo‘i agelu i le lagi, sa fetautalatala‘i loa leoleo mamoe, “Tatou ō ia i Peteleema se‘i o tatou va‘ava‘ai i lenei mea ‘ua tupu, e pei ‘ona fa‘ailoa mai ‘iā te i tatou e le Ali‘i.”

16‘Ona fa‘avave atu lea o i latou, ma ‘ua latou maua Maria ma Iosefa, ma le pepe o ta‘oto i le mea e fafaga ai manu.

17‘Ua va‘aia o ia e leoleo mamoe, ‘ona fa‘ailoa atu lea e i latou mea uma na ta‘uina mai e le agelu ‘iā te i latou e uiga i lea tama.

18‘Ona ofo ai lea o i latou uma na fa‘alogo i mea ‘ua ta‘uina atu ‘iā te i latou e leoleo mamoe.

19A ‘ua tāofi e Maria nei ‘upu uma, ma mafaufau loloto i ai.

20‘Ona toe fo‘i ai lea o leoleo mamoe, ma vivi‘i ma fa‘afetai atu i le Atua, ‘ona o mea uma ‘ua latou fa‘alogo ma va‘ava‘ai i ai, e pei lava ‘ona ta‘uina mai ‘iā te i latou.

‘Ua Fa‘aigoaina Iesu

21O lona valu o aso talu ‘ona fānau mai le tama, ‘ua o‘o fo‘i i le taimi e peritomeina ai o ia, ‘ona tu‘uina atu lea ‘iā te ia le igoa Iesu, e pei ‘ona fa‘aigoaina ai o ia e le agelu, a o le‘i i ai o ia i le manava o lona tinā.

‘Ua Tu‘uina atu Iesu i le Malumalu

22‘Ua o‘o i le aso o lona fa‘amamāina e tusa ma le tulafono a Mose, ‘ona ‘ave ai lea o le tama e Iosefa ma Maria i Ierusalema, e tu‘uina atu ai o ia i luma o le Ali‘i.

23O le mea lenei ‘ua tusia i le tulafono a le Ali‘i: “ ‘Ia fa‘apa‘iaina mo le Ali‘i tama tane ulumatua uma.” e lua.”

25Sa i ai i Ierusalema le tagata e igoa ia Simeona, o le tagata amiolelei ma le mata‘u i le Atua, sa fa‘atalitali o ia mo le lavea‘iina o Isaraelu. Sa ‘iā te ia fo‘i le Agaga Pa‘ia.

26Sa fa‘ailoa atu ‘iā te ia e le Agaga Pa‘ia, e lē o‘o ‘iā te ia le oti, se‘ia muamua ‘ona ia va‘ai i le Keriso na folafolaina e le Ali‘i.

27‘Ua ta‘ita‘iina e le Agaga Simeona i totonu o le malumalu, ma ‘ina ‘ua ‘aumaia le tama o Iesu e ona mātua i le malumalu, ‘ina ‘ia faia ‘iā te ia le mea e tusa ai ma le tulafono,

28sa sapaia loa o ia e Simeona, ma ‘ua fa‘afetai atu i le Atua ma fai atu:

29“Le Ali‘i e, ‘ua e fa‘ataunu‘uina lava lau folafolaga,

o le mea lea ia e tu‘uina atu nei lau ‘au‘auna e alu ma le manuia.

30Auā ‘ua va‘aitino o‘u mata i lau fa‘aolataga,

31na e saunia i luma o nu‘u uma lava.

32O le malamalama e fa‘amalamalama ai Nu‘u ‘ese,

ma le mamalu o lou nu‘u o Isaraelu.”

33Na ofo lava ona mātua i mea na ta‘ua e uiga i la la tama.

34‘Ua fa‘amanuia atu Simeona ‘iā te i lā‘ua, ‘ua fai atu fo‘i ‘iā Maria le tinā: “ ‘Ua tu‘u le tama nei e fa‘aumatia ai ma toe fa‘aolaina ai tagata e to‘atele o Isaraelu, e fai fo‘i o ia ma fa‘ailoga ‘e te‘ena e tagata e to‘atele,

35(e tuia fo‘i lou lava loto ia ati i le pelu), ‘ina ‘ia fa‘aalia mai ai manatu o tagata e to‘atele.”

36Sa i ai le perofeta fafine e igoa ia ‘Ana, o le afafine o Fanuelu, o le itū‘āiga o Asera, o se tama‘ita‘i ‘ua matua. Sa nonofo o ia ma lana tane i tausaga e fitu,

37‘ona nofo fua ai lea o ia ‘ina ‘ua oti lana tane, se‘ia o‘o i le valu sefulu ma le fa o ona tausaga. Sa ‘au‘auna tumau o ia i le Atua i le malumalu i ao ma po, e ala i le anapogi ma le tatalo.

38O lea lava itūlā na sau ai o ia, ‘ua fa‘afetai atu i le Atua, ma fa‘amatala atu i tagata, le uiga o le tama, i ē sa fa‘atalitali i le fa‘asa‘olotoina o Ierusalema.

O le Toe Fo‘i i Nasareta

39‘Ina ‘ua uma ‘ona fa‘ataunu‘uina e i lā‘ua mea uma e tusa ma le tulafono a le Ali‘i, ‘ona fo‘i atu loa lea o i latou i la latou ‘a‘ai o Nasareta i Kalilaia.

40‘Ua tupu le tama, ma ‘ua mafaufau fa‘atagatamatua; ‘ua fa‘atūmulia fo‘i o ia i le atamai, ma ‘ua alofagia e le Atua.

O Iesu a o Itiiti i Totonu o le Malumalu

41E masani i tausaga uma ‘ona ō atu o mātua o Iesu i Ierusalema, i le tausamiga o le Paseka.

42‘Ina ‘ua sefulu ma le lua tausaga o Iesu, ‘ona latou o ai lea i le tausamiga e pei ‘ona masani ai.

43‘Ua uma aso o le tausamiga, ‘ona fo‘i mai lea o i lā‘ua, a ‘ua nofo Iesu i Ierusalema. Sa le‘i iloa e ona mātua lenei mea;

44sa manatu lava i lā‘ua o lo‘o i ai pea o ia fa‘atasi ma le ‘au malaga. ‘Ua ‘atoa le aso o le malaga, ‘ona la sā‘ili ai lea ‘iā te ia i o la ‘āiga, ma ē latou te masani.

45‘Ua lē maua o ia, ‘ona la toe fo‘i atu lea i Ierusalema e sā‘ili ‘iā te ia.

46O lona tolu o aso na la fa‘ato‘ā maua ai o ia i totonu o le malumalu; o lo‘o fa‘alogologo ma tu‘ufesilisili i a‘oa‘o o Iutaia.

47‘Ua matuā ofo fo‘i i latou uma o ē na fa‘alogologo ‘iā te ia i le poto o ana tali.

48‘Ua ofo lava ona mātua ‘ina ‘ua la va‘ai atu ‘iā te ia; ‘ona fai atu lea o lona tinā ‘iā te ia, “La‘u tama e, ‘ua e faia aiseā lenei mea ‘iā te i mā‘ua? Sa ma sā‘ili lava ‘iā te oe ma le loto popole.”

49‘Ona tali atu lea o ia ‘iā te i lā‘ua, “Se ā le mea ‘e te lua sā‘ili ai fua ‘iā te a‘u? Lua te lē iloa ‘ea, e tatau lava ‘ona ‘ou i ai i le fale o lo‘u Tamā?”

50‘Ae sa lē malamalama i lā‘ua i le uiga o le ‘upu na fai atu ai o ia.

51‘Ona toe fo‘i fa‘atasi ai lea o i latou i Nasareta; sa usiusita‘i fo‘i Iesu ‘iā te i lā‘ua. A ‘ua tāofi e lona tinā nei mea uma i lona loto,

52‘Ua tupu Iesu i le tino ma le atamai, na fiafia fo‘i ‘iā te ia le Atua ‘atoa ma tagata.

Blog
About Us
Message
Site Map

Who We AreWhat We EelieveWhat We Do

Terms of UsePrivacy Notice

2025 by iamachristian.org,Inc All rights reserved.

Home
Gospel
Question
Blog
Help